U članku se opisuje areal pitomog kestena kao i morfološka i nutritivna svojstva plodova. Daje se popis najpoznatijih vrsta iz roda Castanea. Govori se o podlogama sjemenjacima i njihovoj lošoj strani kod cijepljenja raznih sorti kestena. Detaljno se opisuje tehnologija cijepljenja sorti kestena engleskim spojem koji je najbolji izbor u ovom slučaju kao i vegetativne europsko-japanske podloge. Govori se o njezi cijepljenih sadnica i uvjetima u kojima se moraju držati cjepovi. U članku se objašnjavaju prednosti i mane specijalnih škara koji rade 4 vrste rezova. Na kraju se navodi popis sorti kestena koje se mogu nabaviti u Hrvatskoj i njihove cijene. Članak se nastavlja

Drvodelić, Damir

University of Zagreb Faculty of Forestry Repository

{nastavak na str. 64) .,._ Mnogi mali rasadnici cijepe poznate sorte maruna na generativne pod­ loge europskog pitomog kestena iii sjemenjake (uzgojene iz ploda ke­ stena). Takav nadn cijepljenja nije se pokazao u praksi kao dobar. Cesto se spominje i cijepljenje vrste Castanea sativa na generativnu podlogu od hrasta cera (Quercus cerris l.). I takav nacln cijepljenja nije dobar. zapoceti kolanje biljnih sokova i pocetak otvaranja (bubrenja) pupova. To je vrije­ me za brzu pripremu alata i materijala po­ trebnih za cijepljenje. Plemke se uzimaju s ovoqodisnjeq izbojka ieljene sorte ne­ posredno prije samog cijepljenja. Vazno je da plemka miruje (dormantnost) a da je podloga aktivna. Englesko spajanje je brza i ucinkovita metoda, ali ima preduvjet da je debljina podloge i plemke na mjestu spajanja podjednaka. U jednom potezu vocarskim noiicem radi se kosi rez dulji­ ne 2­3 cm na onom mjestu podloge koja je jednako debela uzetoj plemki. Na taj nacin se lako spajaju provodni elementi za vodu i biljna hraniva koji se krecu kroz podlogu u smjeru plemke i elementi floe­ ma koji provode fotosintetske produkte iz plemke u smjeru korijena podloge. Engleski spoj iii cijepljenje na [ezicak ima prednost u odnosu na obicno spa­ janje zbog boljeg nalijeganja plemke na podlogu cijepa. Specijalnim sjecivorn, s duplim paralelnim noiem, usijeku se dvi­ je razine kosog reza. Na kosorn dvostru­ kom rezu se noiem za cijepljenje izvadi dio tkiva drugoga reza, te na podlozi u sredini ostane [ezicak. ldentican dvostruki rez radi se i na plemki tako da se jezicak uklopi u izrezani prostor podloge. Jezicci podloge i plemke nalaze se na trecint pu­ nog prereza podloge i plemke. Duljina je­ nekoliko godina mogli pronaci najcesce sjemenjaci s kojima kupac cesto nije bio zadovoljan s obzirom na kasni ulazak u rod, kvalitetu ploda i otpornost biljke. Sarni rasadnicari vrlo malo poznaju eko­ tosko­btotoske znacajke europskog pito­ mog kestena pa ne mogu dati kvalitetne preporuke za mjesto sadnje. U dornacim rasadnicima, jednogodisnje (1 +O) sum­ ske sadnice europskog pitomog kestena visine ad 50­80 cm prodaju se po cijeni ad oko 15 kn s POV­om. Najbolji je engleski spoj Tehnoloski postupak cijepljenja broj­ nih sorti pitomog kestena na vegetativne europsko­japanske hibridne podloge (ne sjemenjake) je jednostavan i gotovo uni­ verzalan za sve sorte ali s razlicitim primit­ kom cijepova. Najbolje je zimsko cijepljenje tehnikom kopuliranja (qrancica s 3 pupa) i to engle­ skim spajanjem. Hibridne podloge stare 1 godinu i uzgojene u perforiranim PVC vrecicama iii kvadratnim kontejnerima volumena oko 5 I unose se u zasticene i grijane prostore u mjesecu prosincu iii kasnije sto ovisi oo temperaturi prostora. Podloge se minimalno zalijevaju. Nakon sto se na dnu kontejnera pojave bijeli vrhovi korijena znak je da je korijen kre­ nuo iz stanja dormantnosti i da ce uskoro Osim nabrojenih postoji jos 7 drugih manje poznatih vrsta. Jedna podvrsta kineskog kestena daje ekstremno kru­ pne plodove, ali nemaju slatkocu poput europskih sorti koje su najbolje za uzgoj ploda. Podloge ad sjemenjaka europskog pitomog kestena nisu dobre za cijeplje­ nje selekcioniranih sorti za dobivanje visokokvalitetnih i krupnih plodova zbog neotpornosti na rak kestenove kore. Ako se proizvode sjemenjaci, znanstveno je dokazano da iz krupnijeg ploda izrastu i vece biljke, a populacija Macelj u Hrvat­ skoj se odlikuje najkrupnijim plodovima. Sadnice proizvedene iz sjemena ne pre­ nose sve genetske osobine roditeljskih stabala i plantaie kasnije ulaze u prvi rod. Cijepljene sorte pocinju roditi u petoj iii sesto] godini, a sjemenjak u dobi od 15 do 20 godina. Na trzlstu su se do prije Najpoznatije vrste iz roda Castanea Mill. su: Europski kesten (Castanea sativa) Americk! kesten ( Castanea den tat a) Kineski kesten ( Castanea mol/issima) Japanski kesten (Castanea crenata). r, a ti a J- n e h Danas raste u velikom dijelu juzne Europe, na Krimu, Kavkazu i u sjevernoj Africi. Jednodomna je vrsta. Poiedinacna stabla pocinju plodonositi u dobi od 20­ 30 godina, a u sastojini od 40­60 godina. U 1 kg irna 100­120 plodova dok u slu­ caju oplemenjenih sorti poput maruna od 80­90 plodova. Visokovrijedna namirnica Ponekad je teiina jednog ploda ma­ runa cak 20 g. Kesten iii zir bogova ima plod koji spada u nutritivno visokovri­ jedne namirnice: 53 % clni voda, 2,9 g su bielancevlne, 44 g su ugljikohidrati, a glavni sastojak je skrob oko 44 % u siro­ voj sjemenci, po cijoj je kolicini usporediv s krumpirom. )- ,i 0 a i­ h 0 J- m te 3.- oj J­ :e ie ,e e- ,a Rod kestena Castanea Mill. pripa­ da porodici Fagaceae, a obuhvaca 11 ekonomski i ekoloski znacajnih vrsta drveca koje su siroko raspro­ stranjene u umjerenom sumskorn pojasu sjeverne hemisfere. Europ­ ski pitomi kesten, pitomi kesten, surnski kesten iii kostanj (Castanea sativa Mill.) potiece iz Male Azije, a njegovom sirenlu doprinijeli su Rimljani koji su ga sadili na osvoje­ nim podrucjirna. Dok smo boravili u kestenjarniku, dosl: se za kestenje zanimati ljudi iz Ma­ darske i Slovenije, koji njegova iskustva zele prenijeti u svoje drzave, odnosno baviti se kestenima. Ocito je kako zani­ manje za kesten postaje sve vece, sto ce rezultirati i novim nasadima u Me­ dimurju, koje je nakon Banovine i Gor­ skog kotara, najpoznatije po kestenima. Primorje i lstra imaju marune iii marone, no oni sada vidimo uspjevaju i u Medi­ murju. lsto tako, doznajemo kako rnno­ gi Medimurci ruse i uklanjaju orahe koji su obljeli, onosno ne daju dobre plodo­ ve zbog orahove musice, ta na njihovo mjesto sade kestene. Jurica Mesaric, mag, lng. agr. Lijepi i ukusni maruni i sada su svjeii, jer se cuvaju u hladnjaci na temperaturi od Odo 2°C odgovora i usmjeruje me na daljnje bav­ ljenje kestenjarstvom kao konzumnim p/odom, ali i uzgojem sadnica za vlasti­ te potrebe, ali i prodaju. Godina je bi/a vrlo cuone, ali izazovna, otkrio sam nova saznanja na vlastitom primjeru, a ne iz knjiga, te sam uspio zaustaviti nametni­ ke, poglavito potkornjaka koji je opasan i neugodan. To sam rijesio postavlja­ njem mamca koji sedrii etilni alkohol ko­ jeg potkornjak voli. Naime, etilni alkoho/ privlaci potkornjake te se oni zalijepe za /jep/jivu ptocicu koja je u biti mamac. Osim ranije spomenutih sorti vrlo su zanimljive i grandiosa, msrroni, judia i negral ­ izuzetna sorta, pravi dar boiji. Najveci dio ovih plodova sam podijelio prijateljima, a dio cu predstavljati na strucnim skupovima i sajmovima, ispri­ cao nam je Mesaric, koji je lani posjetio i gradi6 Marradi u ltaliji, gdje se odrza­ vaju najveci dani kestena u Europi. Po rnnoqocemu speciticna je 2018. godina bila, poglavito za poljoprivrenu proizvodnju, a zbog velikih vrucina, rnno­ ge berbe obavljene su vrlo rano (voce, povrce, kesteni. .. ), a druge dosta kasno (qrozde, krumpir ... ), pak su ostale i neza­ biljezene u Gospodarskom listu. To pak ne znaci kako se na njih nije dobro osvr­ nuti jer lanjska godina rnoze posluzif kao bogato iskustvo za ovu ali i za nadolaze­ ce godine. ­ Bas sve sorte dale su optimalne ko­ licine uroda, s obzirom kako se radi o stabljikama starim pet godina. Nije jos uvijek to za nesto zaraditi, ali daje puno kuna, pak to znaci da na hektaru zaradite minimalno 120 tisuca kuna, sto nije malo. No, ovisno o potraznli, cijena zna postici i do 60 kuna po kilogramu. Plodovi visoke kakvoce, urod izvrstan, buducnost svijetlija 64 gospodarski list 1. oiujka 2019. Primamo naruzbe EKO sadnica za jesen: orah, Uesnjak, kesten, bad em i drugo voce ! J1l Rasadnik 4" Displantarium Staro Petrovo Selo displantarium@hotmail.com www.displantarium.hr mob: 098/970­1073 ­ Kesten je isplativ, zasadi se uz relativno ma/a u/aganja, ovisno o podruciu i tlu, godisnje treba sve­ ga nekoliko neuce kuna ulaganja u gnojidbu i odrzevenie, a zarada s jednog hektara iznosi minima/­ no 120 tisuce kuna, a onda jos vr­ ganji s korijena ... Triiste ttei! i ieli kestene, tvrdi Kresimi: Mesaric iz Cakovca. Pornazuci djedu i ocu oko pcelarstva i medarstva, mladi magistar ekonomije, Kresirnir Mesaric iz Cakovca primijetio je kako postojeci surnski pitomi kesteni obolijevaju i nestaju, a s njima nestaju i vrganji, sto ga je zaintrigriralo i poceo je razrnisljati o podizanju vlastitog nasada kestena, kako bi imao plodove i kestene. Uspostavio je dobru suradnju sa spaniot­ skom tvrtkom Hifas da Tera ­ rasadnikom mikoriznih sadnica kestena i dosao do spoznaje kako se rnoze krenuti u posao. Cakovcanec je u Dragoslavcu kupio za­ pusteni vinograd i nakon dvije godine mukotrpnog rada stvorio je zemljiste na koje je zasadio 70­ak sadnica kestena sorti Bouche de Betizac ­ krupnoplodni kesten iii marun, nastao krifanjem europ­ skog i azijskog kestena. Kestenjarstvo kao profesija ­ Naravno da sam prije obavio razgo­ vore s agronomima i sumarima i kad sam dobio uvjerenja kako tlo i okolina odgova­ raju za posaditi ono sto ieli, to sam i oba­ vio prije tri godine i danas imam kestene koji su dali drugi rod, jako kva/itetnih i ukusnih kestena. lnvesticija nije bi/a pre­ tjerano velika, izuzme Ii se vlastiti rad, kao i pos/ove koje su obavili prijatelji i obitelj. Sadnice su staja/e ad 150 do 190 kuna komad, zatim je tu gnojivo, kolcici, ogra­ da i jos neke stvari, ukupno 20­tak tisuce kuna, kaze Kresirnlr, sretan i zadovoljan sto je odabrao kesten kao svoje zanima­ nje i egzistencijalan posao. Kesten je nasad za generacije jer rodi i do 160. godine, a prve znacajnije prinose daje nakon 6­1 o godina, kad se ocekuje i dobije do 6 tona plodova po hektaru. Minimalna cijena kilograma kestena je 20 i profesionalnih proizvodaca cijepova. Ta­ kve skare su zapravo nacin poluautomat­ skog cijepljenja sto u konacnici smanjuje cijenu proizvoda, a to je u ovom slucaju cijepljena sadnica. Cijena 1 dvoqodisnje sadnice (ozna­ ka 1 /1) u perforiranom PVC kontejne­ ru volumena oko 5 I i visine od 1 ,0­1,5 m u Hrvatskoj se prodaje po 240 kn (s POV­om 13 %). Rijec je o sortama 'Bo­ uche de Betizac', 'Judia', 'Longal' i dr. koje su uzgojene cijepljenjem na europ­ sko­japanskim hibridnim podlogama (ne sjemenjacima) i mikorizirane micelijem jestivog vrganja. Uz svaku kupljenu sad­ nicu kupac dobiva 0,55 m visoku tubu (tulijevu cijev) za zastitu od sunca i glo­ davaca. Uz vece koliclne daje se popust na sadnice i tehnologija sadnje i odrza­ vanja plantaze kestena. (nastav/ja se) doc. dr. sc. Damir Drvodelic zicka podloge i plemke mora odgovarati praznim usjecenim prerezima, kako bi se podloga i plemka potpuno uklopile. Spoj ~~ o~ota najlonskom trakom (strech fo­ hJa). 1z~ad .! ispod prereza, u cilju boljeg spajanja cuepa, . Cijepljene sadnice najbolje je drza­ ti u zatvorenom prostoru s povecanorn temperaturom i zracnorn vlagom. Mjesto spoja vrlo brzo kalusira. Nakon primanja plem~e za podlogu, najlonska trka se prereze da ne dode do usijecanja u ci­ l~p- ~an.as su rnoqucnostl za uspjesnost ci!epl!en~a sorti kestena vece zbog spe­ c1J~lnih skara koje rade 4 reza (Q, U, v i c~!P budding), a potrebno je samo pro­ m11eniti ostrice. Ovim nacinorn cijepljenje se ubrzava, smanjuje se monotonost i umor i eliminira se utjecaj covieka koji je ponekad vrlo visok. Takve skare su danas vrlo_ieftine i lako dostupne u svim boljim vrtni~ centrima, a mana im je ta sto pod­ loga I plemka moraju biti u odredenim gabaritima sto se tice samog promjera (zbog ogranicenosti nozeva na skara­ ma). Cijepljenje sorti europskog pitomog kestena uz pornoo visenamjenskih skara za cijepljenje jos nije dovoljno istrazeno i moglo bi biti predmetom interesa mno­ gih hobi rasaorucara, vocara amatera ali (nastavak sa str. 63) 

Grafting of chestnut varieties for obtaining high quality fruit

University of Zagreb Repository

https://repozitorij.unizg.hr/islandora/object/sumfak:1610/datastream/FILE0

Grafting of chestnut varieties for obtaining high quality fruit

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

University of Zagreb Faculty of Forestry Repository

University of Zagreb Repository