University of Zagreb. Faculty of Education and Rehabilitation Sciences.
Abstract
Temeljni cilj ovog diplomskog rada je istražiti doživljaj roditeljskog nasilnog ponašanja, podrške i pritiska za ostvarivanje sportskog uspjeha mladih nogometaša. Specifični ciljevi su utvrditi u kojoj mjeri i na koji način mladi nogometaši na području grada Zagreba doživljavaju podršku roditelja, u kojoj mjeri i na koji način mladi doživljavaju pritisak roditelja za ostvarivanje sportskog uspjeha, te u kojoj mjeri i na koji način doživljavaju nasilno ponašanje roditelja prema sebi i prema svom treneru. Nadalje, jedan je od specifičnih ciljeva ovog rada i za sve navedene konstrukte istražiti postoje li razlike s obzirom na uspješnost momčadi. Ovaj rad dio je istraživanja „Zastupljenost nasilja i nesportskog ponašanja u nogometu mladih na području grada Zagreba” provedenog krajem 2015. pod vodstvom izv.prof.dr.sc. Nevena Ricijaša. Istraživanje je provedeno na uzorku od 454 mlada nogometaša iz 14 klubova s područja grada Zagreba, a prosječna dob sudionika je 16,4 godina. Kako bi se ostvarili ciljevi istraživanja, korišteni su sljedeći instrumenti: Upitnik o osnovnim sociodemografskim obilježjima, Ljestvica percipirane podrške za ostvarenje sportskog uspjeha (Greblo, 2011), Podljestvica percipiranog pritiska za ostvarenje sportskog uspjeha (Stöber i sur., 2007) i Upitnik zastupljenosti nasilja u sportu (konstruiran za potrebe istraživanja). Rezultati istraživanja pokazuju da mladi nogometaši doživljavaju visoku razinu roditeljske podrške te umjerenu razinu roditeljskog pritiska. Također, utvrđeno je da postoji razlika u razini roditeljske podrške i pritiska s obzirom na uspješnost momčadi na način da sudionici iz skupine najuspješnijih momčadi doživljavaju značajno višu razinu podrške, ali i pritiska u odnosu na druge dvije skupine. Također, rezultati pokazuju da nasilno ponašanje roditelja prema djetetu i treneru nije u velikoj mjeri zastupljeno, no da postoje određeni oblici neprihvatljivog ponašanja koji se pojavljuju nešto češće (primjerice, vikanje i psovanje djeteta i trenera te prigovaranja treneru zbog metode treninga). Kad se ispitalo postoji li razlika među skupinama s obzirom na nasilno ponašanje roditelja, nisu dobivene značajne razlike. Dobiveni rezultati mogu se koristiti kao smjernice za daljnja istraživanja u ovom području te se mogu poslužiti kao temelj za potencijalni praktični rad.The main aim of this study is to explore the experience of parental violence, the support and the pressure to achieve success in sports in young football players. Specific goals are to determine to what extent and how youth football players in the Zagreb area experience their parents' support, to what extent and how young people perceive the pressure of their parents to achieve success in sports and to what extent and in which way they perceive the violent behavior of their parents towards themselves and their coach. Furthermore, one of the specific goals of this paper and all of the mentioned constructs is to determine whether there are differences in parental behavior linked to the success of the team. This paper is part of the research "The prevalence of violence and unsportsmanlike conduct among young football players in the City of Zagreb" conducted in 2015 (head of the project was assoc. prof. Neven Ricijaš). The survey was conducted on a sample of 454 young footballers from 14 clubs in the Zagreb area, with an average age of 16,4 years. In order to achieve the research goals, the following instruments were used: Questionnaire on basic socio-demographic characteristics, Achievements of perceived support for achievement of sports success (Greblo, 2011), Influence of perceived pressure for achievement of sports achievement (Stöber et al., 2007) and Questionnaire on violence in sport (designed for research purposes). Research findings have shown that young footballers experience high levels of parental support and a moderate level of parental pressure. It is also found that there is a difference in the level of parental support and pressure regarding the teams’ performance, in such a way that participants from the group of the most successful teams experience a significantly higher levels of support and pressure than the other two groups. Also, the results showed that the violent behavior of the parent towards the child and the coach is not widely represented, but there are certain forms of unacceptable behavior that appear more often (for example, shouting and cursing the child and the trainer, and complaining to the trainer due to the training method). When considering whether there is a difference between the groups due to the violent behavior of the parents, no significant difference was found. The results gained can be used as guidelines for further research in this area and can serve as grounds for potential practical work
