Nurses´interactions with the drug addicted patient. Consequencesof nurses knowledge and attitudes

Abstract

Zbog ekoloških posljedica i činjenice da neobnovljivih izvora energije ima sve manje počela je potraga za novim vrstama energije. Ovim radom želi se prikazati ima li uprava šuma Podružnica Gospić potencijala za iskorištavanje biomase te kolika bi bila njena vrijednost. Riječ biomasa potječe od grčke riječi bios što znači život i latinske riječi massa što znači tijelo, stoga, možemo reći da se pojam biomase odnosi na živu tvar jednog ili više organizama ili njihovih dijelova koja je izražena težinom suhe tvari po jedinici površine. Šumskom biomasom se smatra biomasa nadzemnih dijelova stabla, uključujući deblo, krošnju s lišćem, odnosno iglicama, sjemenke i češere. Panj se također smatra biomasom stabla, ali se ne koristi u prirodnim šumama. Osim stabla, biomasom se smatra grmlje i ostalo drvenasto bilje. U odnosu na fosilna kod biomase je manja emisija štetnih plinova i otpadnih voda. Računa se da je opterećenje atmosfere sa CO2 pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo, budući da je količina emitiranog CO2 prilikom izgaranja jednaka količini apsorbiranog CO2 tijekom rasta biljke. Dodatne su prednosti zbrinjavanje i iskorištavanje otpada te ostatke iz poljoprivrede, šumarstva i prerade drva, smanjenje uvoza energenta, ulaganje u poljoprivredu i nerazvijena područja itd. Izgaranjem biomase dobiva se toplinska energija za grijanje u industriji u kućanstvima, a paralelno je moguće dobivati električnu energiju. Takvi sustavi imaju visokoenergetsku učinkovitost. Količina dobivene energije ovisi o specifičnoj masi drvnog ostatka, sadržaju vlage i ogrjevnoj moći. Može se izračunati da iz 1 prostornog metra bjelogorice u suhom stanju dobijemo 450 kg suhe tvari čija ogrjevna moć iznosi oko 2000 kWh