University of Zagreb. Faculty of Education and Rehabilitation Sciences.
Abstract
U radu su prikazana suvremena istraživanja u području edukacijske inkluzije učenika s teškoćama i njezin zakonodavni okvir te je objašnjen suvremeni model podrške edukacijskom uključivanju – osobno usmjereno planiranje s naglaskom na metodu Krugova prijatelja.
Cilj rada bio je istražiti učinke sudjelovanja u Krugovima prijatelja na socijalna i emocionalna obilježja tipičnih učenika i učenika s teškoćama unutar redovitog razrednog odjela. Praćeni su kvaliteta prijateljstva, brojnost socijalne mreže, razina empatije i samopoštovanje te učestalost i vrsta interakcija tijekom školskog odmora između djece s teškoćama i njihovih tipičnih vršnjaka. Sa svrhom ostvarivanja postavljenog cilja korištena je kombinacija kvantitativne i kvalitativne metodologije, a čime je ostvaren cjelovitiji pristup istraživanoj temi kroz uvažavanje mišljenja, doživljaja i očekivanja učenika u inkluzivnoj školi, njihovih vršnjaka, roditelja i učitelja. Podaci su prikupljani prije i nakon provedbe Krugova prijatelja te su se podaci učenika s teškoćama uspoređivali s podacima prikupljenim na tipičnim vršnjacima Utvrđeno je da se nakon provedbe Krugova prijatelja statistički značajno povećala kvaliteta prijateljstva, a povećao se i broj prijatelja kod učenika koji su sudjelovali u Krugovima prijatelja u odnosu na njihove rezultate u inicijalnom mjerenju. Kvalitativni podaci također ukazuju na povećanje kvalitete prijateljstva i povećano druženje u slobodno vrijeme uz nedostatak inicijative za druženjem i određenu izoliranost učenika u središtu Krugova prijatelja. Prepoznato je da pripadnost manjinama ili prezaštitnički postupci roditelja mogu umanjiti pozitivne učinke Krugova prijatelja, što je poticaj za uvođenje dodatnih sadržaja u samu tehniku. Tipični vršnjaci su također ostvarili benefite kroz sudjelovanje u Krugovima prijatelja, prvenstveno radi razvoja empatičnih i prijateljskih odnosa s učenicima s teškoćama, a što su prepoznali i roditelji. Pokazalo se da su djevojčice više pomagački i prijateljski usmjerene prema učenicima u središtu Krugova prijatelja. Kvalitativni podaci nadalje ukazuju na potrebu za treningom socijalnih vještina te ukazuju da se učenik u središtu doživljavao ravnopravnijim i više su se percipirale njegova individualna obilježja neovisna o teškoćama nakon provedbe Krugova prijatelja. Očekivano, sudionici i učenici koji nisu sudjelovali u Krugovima prijatelja se nisu razlikovali u inicijalnom mjerenju, ali, iznenađujuće, niti u završnom, što se eventualno može pripisati proširenju učinaka Krugova prijatelja na cijelu zajednicu. Od praćenih prediktora, varijancu kvalitete prijateljstva izmjerene prije provedbe Krugova prijatelja značajno su objašnjavali empatija i samopoštovanje, čime je objašnjeno 43% varijance kriterija, dok su empatija i kvaliteta prijateljstva iz prvog mjerenja objasnili 61% varijance kvalitete prijateljstva u drugom mjerenju.The paper presents contemporary researches in the field of educational inclusion of students with disabilities and its legislative framework and view of modern support model of educational inclusion – person centered planning with an emphasis on the method of circle of friends.
The goal of this study was to examine the effects of participation in the circle of friends on social and emotional characteristics of typical students and students with disabilities within the regular class.
In this study were monitored variables quality of friendship, the size of social network, the level of empathy, self – esteem and the frequency and type of interaction during the recess between children with disabilities and their typical peers. It was used a combination of quantitative and qualitative methodology achieving a more comprehensive approach through the appreciation of the opinions, experiences and expectations of students in inclusive school, their peers, parents and teachers. Data were collected before and after the implementation of the circle of friends. Data of students with disabilities were compared with data of typical peers.
After the implementation of the circle of friends method there were significantly greater quality of friendship and greater number of friends (t=4,76, ss=29, p<0.01) of the students who participated in the circles of friends in relation to their results in the initial measurement. Qualitative data also indicated an increase in the quality of friendship and in socializing in free time with the lack of initiative for socializing and a certain isolation of students in the center of the circle of friends. It has been shown that belonging to minorities or overprotective parents may reduce the positive effects of the circle of friends and therefore is necessary to introduce additional facilities in technique itself. Typical peers are also achieved benefits through participation in the circles of friends and developed empathic and friendly relations with students with disabilities, and this was recognized by parents. Girls are more facilitative and friendly oriented towards students in the center of a circle of friends. Qualitative data indicate the need for social skills training. Data also shows that the student in the center of the circle of friends perceived himself more equitable and others were perceived more his individual characteristics independent of the difficulties after the implementation of the circle of friends. Participants and students who did not participate in the circles of friends did not differ in the initial measurement, but surprisingly, not even in the final. Such a finding may be possibly attributed to the effects of the expansion of the circle of friends to the entire community. Empathy and self – esteem are significant predictors of quality of friendship measured before the implementation of the circle of friends and together explain 43% of the variance of criterion, while empathy and the quality of friendship from the first measurement together explain 61% of the variance of quality of friendship in the second measurement
