The dialect of Križevci-Podravina and the Croatian standard within the system of vertical multilingualism

Abstract

Hrvatski jezik ima tri narječja – štokavsko, kajkavsko i čakavsko. U današnje vrijeme velik utjecaj na govor stanovništva, ponajprije na djecu, imaju mediji, internet i tehnologija pa se dijalekatne jezične karakteristike sve više mijenjaju ili gube u korist hrvatskoga standardnog jezika. Djeca se od najranije dobi susreću sa standardnim hrvatskim jezikom jer pohađaju vrtiće, a internet i tehnologija dostupni su im od malih nogu, stoga više usvajaju standard, a odbacuju dijalekt. Zbog svega navedenog cilj je ovog završnog rada ustanoviti kolika je zastupljenost hrvatskoga standardnog jezika, a kolika kajkavskoga narječja kod ispitanika prvoga i osmoga razreda u Osnovnoj školi Ljudevita Modeca u Križevcima. Istraživanje je provedeno 21. veljače 2017. godine. U istraživanju je iz prvoga razreda sudjelovalo osam dječaka i šest djevojčica dok je iz osmoga razreda u istraživanju sudjelovalo pet dječaka i šest djevojčica. Sveukupno je u istraživanju sudjelovalo 25 ispitanika. Pretpostavlja se da učenici prvoga razreda u najvećoj, a učenici osmoga razreda u najmanjoj mjeri čuvaju odlike kajkavskog narječja. Budući da se u radu govori o križevačko-podravskom dijalektu i hrvatskom standardnom jeziku u sustavu okomite višejezičnosti, u uvodnim poglavljima ponajprije će biti riječi o kajkavskom narječju i njegovim karakteristikama te o okomitoj višejezičnosti. U narednom poglavlju prikazano je istraživanje, njegov cilj, uzorak ispitanika, instrumenti, postupak te rezultati koji su analizirani na fonološkoj, morfološkoj i leksičkoj razini. Iz analize rezultata proizlazi da među ispitanicima osnovnoškolske dobi prevladava hrvatski standardni jezik. No, istraživanje će pokazati i da ispitanici prvoga i osmoga razreda Osnovne škole Ljudevita Modeca u Križevcima najviše čuvaju karakteristike kajkavskoga narječja na leksičkoj razini