Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Depatrment of Psychology.
Abstract
Posljednjih se godina proučavanje mentalnog zdravlja pojedinca proširilo s puke odsutnosti psihopatologije na proučavanje prisutnosti sreće i zadovoljstva životom. Istražujući subjektivnu dobrobit pokazalo se da najveće efekte na predviđanje dobrobiti imaju osobne karakteristike, uključujući zahvalnost. Istraživanja navode da je zahvalnost korelirana s mjerama pozitivne emocionalnosti i dobrobiti, da zahvalnije osobe češće doživljaju ugodne afekte i raspoloženje. Nalazi pokazuju i kako su više razine zahvalnosti povezane s nižim razinama depresije i anksioznih simptoma te boljim funkcioniranjem osoba s PTSP-om. Zahvalnost, ne samo da ima povoljne učinke na psihološku dobrobit pojedinca, već su pronađeni i njeni učinci na fizičko funkcioniranje. Istraživanja su pokazala kako povećanje zahvalnosti dovodi do poboljšanog spavanja što je od iznimne važnosti za zdravlje. Uvođenje ciljanih "namjernih aktivnosti" u svakodnevnicu pokazalo se kao najviše obećavajući pristup za dugoročne pomake u razini sreće osobe. Specifičnije, pokazalo se kako intervencije koje dovode do zahvalnosti imaju pozitivne efekte na subjektivnu dobrobit pojedinca. U ovome se radu spominju neke intervencije koje dovode do povećanja zahvalnosti, poput dnevne liste zahvalnosti, zahvalnog razmišljanja te bihevioralne ekspresije. Pokazalo se da se ovim tehnikama mogu povećati razine dobrobiti, bez obzira na crte ličnosti osobe. No, da bi odgovorili na pitanje – u kojoj mjeri je zahvalnost stvar osobnog izbora kod svih te mogu li osobe visoko izraženog narcizma, sklone cinizmu, zavisti ili koje žive u određenoj kulturi imati koristi od intervencija zahvalnosti - potrebna su dodatna istraživanja
