Echoes of Proto-Slavic and Old Slavic antiquities in the recent history of Croatian Glagolitism

Abstract

U završnome radu pod naslovom Odjeci (pra)slavenske starine u novijoj povijesti glagolizma prikazana je uporaba slavenske mitologije u glazbi, ali i u književnim predlošcima. Predstavljeni su neki slavenski bogovi onako kako su ih autori lirskih tekstova doživjeli. Cilj je rada bio prepoznati i analizirati tragove starohrvatske, odnosno staroslavenske baštine u nekom novom (umjetničkom) ruhu, odnosno u ruhu 21. stoljeća. Slijedom zadataka intermedijalne i lingvostilističke analize, središnja poglavlja rada donose opis karakterističnih motiva i tema, jezika i stila popularnih pjesama (opus glazbenih sastava Svarica, Stribog) i suvremenih hrvatskih književnih ostvaraja (npr. stvaralaštvo Jasne Horvat) inspiriranih praindoeuropskim – praslavenskim – prahrvatskim – starohrvatskim kulturnim naslijeđem. Posebno su istaknuti motivi i umjetnički postupci usmjereni na magijsko-mitološki sloj i glagoljično pismo te na rekonstrukciju protoslavenskoga, odnosno hrvatskoga Olimpa utemeljenu na počecima slavenske pismenosti (glagoljica kao sustav pismena/simbola, hrvatska glagoljska i ćiriliska srednjovjekovna pismenost). Stilističkoj analizi podvrgnuti zabavni glazbeni sadržaji, književni ostvaraji i djela izvedbenih umjetnosti pokazali su se važnima za program suvremenoga (hrvatskog) glagolizma. Ti proizvodi preuzimaju aktivnu ulogu u etapama programiranja i populariziranja hrvatskoga glagolizma kao kulturnoga i umjetničkoga fenomena koji, među ostalima, revitalizira slavensku pretkršćansku i (rano)kršćansku starinu (između kojih je, poput propusne vrijednosne membrane, stajala glagoljica, prvo slavensko pismo oblikovano u 9. stoljeću) i podsjeća na polifonu hrvatsku srednjovjekovnu kulturu i običaje položene u temelje kolektivnoga – nacionalnoga – identiteta