Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Department of History.
Abstract
Kroz svoju povijesti Kelti i Rimljani su se mnogo sukobljavali. Netrpeljivosti među njima trajale su skoro četiri stoljeća, što se može smatrati jednim od najdužih sukoba u povijesti. Naravno, to nije bilo razdoblje neprekidnog ratovanja, nego se sastojalo od mnoštva vojnih pohoda tijekom tog razdoblja. Tome je i pridonijelo što Kelti nisu bili jedinstven narod, nego mnoštvo raznih plemena koja su bila povezana zajedno samo etnički i kulturno. Da su Kelti činili jedinstven narod i državu, to bi bila jedna od najvećih država antičkog svijeta koja bi se prostirala od Španjolske, preko Francuske do rijeka Rajne i Dunava, prostora Panonije, te bi uključivala i Britanske otoke. Rimljani su Kelte nazivali Galima pa se često ta dva naziva koriste kao istoznačnice tijekom ovoga rada.
Rad je podijeljen u šest cjelina. U prvoj se cjelini ukratko opisuje keltska kultura i civilizacija, dok su u drugoj opisani sukobi između Kelta i Rimljana od 4. st. pr. Kr. pa do rimskog pokoravanja Kelta na Apeninskom poluotoku. Treća cjelina opisuje doseljavanje Kelta u Španjolsku i njihovi kasniji sukobi s Rimom. Četvrta i peta cjelina se bave životom Julija Cezara, odnosno njegovim pohodima u Galiji kroz Galske ratove. Dok se u završnom, šestom dijelu, obrađuje konačni sukob Kelta i Rimljana na teritoriju Britanije.
Sukobi Kelta i Rimljana ostavili su utjecaj i na jedan i na drugi narod, pogotovo Galski rat nakon kojega će doći do civilnog rata unutar same Rimske Republike što će dovesti do stvaranja Rimskog Carstva
