Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Department of Philosophy.
Abstract
Na pitanje 'što je razumijevanje?' neki su filozofi iz pozicije hermeneutike pokušali dati odgovor. Jedan od tih filozofa je Friedrich Daniel Ernst Schleiermacher koji je u postupku tumačenja vidio preduvjet razumijevanja, a za pojam razumijevanja zahtijevao da se promatra u okviru hermeneutike. Wilhelm Dilthey je čak hermeneutiku smatrao preduvjetom duhovnih znanosti. Martin Heidegger u svojim je djelima Bitak i vrijeme, Ontologija i Prolegomena za povijest pojma vremena preuzeo neke elemente navedenih prethodnika, ali je stvorio i svoj vlastiti hermeneutički put. Hermeneutika je u Heideggerovoj misli dostigla razinu one koja omogućava tubitku da sam sebe razumijeva. Taj tubitak briguje, egzistira pod određenim okolnostima, a karakterizira ga bačenost. Fakticitet je jedno takvo življenje, ali koje u sebi sadrži odnos prema sebi i svijetu. Iz toga proizlazi i zadatak hermeneutike koja analizira taj fakticitet čineći tako – hermeneutiku fakticiteta