University of Rijeka. Faculty of Economics and Business.
Abstract
Korjenite promjene u međunarodnom poretku i ekonomiji, nove znanstvene
spoznaje i tehnološki razvoj te jačanje civilnog društva, bespovratno mijenjaju odnos
društva prema državnoj upravi, a time i kriterije odgovornosti državne uprave. Dinamičniji
uvjeti poslovanja i pritisci na javnu potrošnju pojačavaju osjetljivost državne uprave na
postizanje efektivnosti i efikasnosti, uz trajnu opredjeljenost služenju javnom interesu i
poštivanju dostignutih demokratskih normi.
U takvim uvjetima, carinske službe, kao važni regulatorni čimbenici međunarodne
trgovine i kretanja roba, dobivaju sve značajnije i složenije zadaće, koje su u određenim
okolnostima čak i suprotstavljene jedna drugoj. S jedne strane, očekuje se olakšavanje i
ubrzavanje vanjske trgovine i prometa, a s druge pouzdano prikupljanje javnih prihoda,
kvalitetan nadzor nad međunarodnim distribucijskim lancima i djelotvorna zaštita
gospodarstva i društva u cjelini. Tako definirane zadaće i recentni procesi u svjetskom
gospodarskom sustavu zahtijevaju dodatnu elastičnost i prilagodljivost organizacijskih
struktura carinskih službi, a kvalitetno planirane i implementirane organizacijske promjene
postaju jedan od temeljnih čimbenika njihove dugoročne uspješnosti.
Moguće rješenje za povećanje efikasnosti hrvatske carinske službe je transformacija
birokratskog u nebirokratski model organizacije, a pogodan pristup u tome je procesno
usmjeren pristup, za koji već postoje uspješna iskustva njegove primjene na međunarodnoj
razini. Takvu, procesno orijentiranu organizaciju karakterizira fleksibilnija, horizontalna
organizacijska struktura, nestajanje granica između različitih funkcija u organizaciji,
jednostavnija komunikacija, okupljanje zaposlenih oko središnjih procesa i timski rad.
Hrvatska carinska služba je već sada, zbog prilagođavanja europskom carinskom i
trošarinskom sustavu te trendovima u međunarodnoj trgovini i robnom prometu, jedna od
prvih upravnih organizacija u Republici Hrvatskoj koja je već provela značajne
organizacijske promjene. Međutim, pored evidentnih poboljšanja na mnogim područjima,
istraživanje je ukazalo na činjenicu da efikasnost nije povećana, već je ista smanjena, što
znači da prilikom planiranje i provođenja promjena, nije posvećena dovoljna pažnja na
optimizaciju odnosa rezultata poslovanja i korištenih resursa.
Provedeno istraživanje ukazalo je na pojedina područja koja zahtijevaju značajna
poboljšanja, odnosno na probleme koje je potrebno riješiti u cilju postizanja efikasnosti
hrvatske carinske službe. U istraživanju je identificirana i definirana ''najbolja praksa'', koja
predstavlja poželjan smjer kretanja u organizacijskim procesima u hrvatskoj carinskoj
službi. Upravo iz tog razloga, umjesto optimizacije korištenja resursa i promjena u organizaciji, predloženo je usmjeravanje napora prema optimizaciji poslovnih procesa u
cilju smanjivanja troškova, podizanja kvalitete i skraćivanja vremena izvedbe. U skladu s
tim, predložen je reinženjering poslovnih procesa u hrvatskoj carinskoj službi i primjena
novog, procesno orijentiranog modela organizacije, koji radikalno i temeljito mijenja
dosadašnju praksu.Radical changes within the inernational relations and economy, a new scientifictechnological
development and the strengthening of a civil society, have irretrievable
changed relations between a society and a public service, as well as the responsibility
criteria in a public sector. Dynamic business conditions and pressures on public spending
increase the sensitivity of the public services to achieve effectiveness and efficiency, with a
permanent commitment to serving the public interest and respect for democratic norms
achieved.
In such conditions, customs administrations, being a relevant regulatory operators in
international trade and goods' movements, accept more important and complex tasks. To
begin with, customs administrations are expected to facilitate and accelerate international
trade and transport. Furthermore, they are expected to manage and control supply chains
and protect the economy and society. Such tasks and the recent processes of the world
business system demand additional elasticity and felxibility of the customs administrations
organizational structures, whereas quality planned and implemented organizational changes
become one of the basic factors in the long-term success.
One of the possible solution for improving the Croatian customs services efficiency
is by transforming the bureaucratic into a non-bureaucratic organizational model, and a
proper approach is the process focused one, which is already successfully implemented on
the international level. Such process oriented organization is characterized by more
flexibile, horizontal organizational structure, the disappearance of boundaries between
different functions in organization, simplified communication and a gathering of employees
at central processes and teamwork.
Due to harmonization to European customs and excise system and trends in
international trade and transport, the Croatian customs service is now one of the first public
administrative organization in Croatia which have implemented significant organizational
changes. However, apart from the evident improvements in many fields, this research has
shown that the efficiency is lower after implemented organizaional changes. This means
that optimization of results-resources ratio hasn't been topic and motive related content
during planning and implementing organizational changes within Croatian customs service.
Research has shown some fields which need significant imoprovements, i.e.
problems that need to be solved to reach Croatian customs service's efficiency. Besides, it
has identified and defined ''the best practise'' for guiding its organizational processes.
Therefore, instead of resources' optimization and organizational structure changes, it is suggested to focus on business processes' optimization with the purposes of reducing costs,
improving quality and shortening the time of performance. Accordingly, business process
reingeneering and process oriented organizational model implemetation have been
recommended, together with radical and proper changes of a current routine in Croatian
customs service