Pitomi kesten naraste u visinu do 30 m i u širinu do 15 m. Postoje stabla pitomog kestena promjera do 3 m, a produkcija ploda može iznositi i do 3,5 t/ha. S obzirom na uporabu ploda ubraja se u šumsko voće gdje još spadaju divlja trešnja, divlja kruška, divlja jabuka, brekinja, oskoruša, mukinja i dr

Drvodelić, Damir

University of Zagreb Repository

52 gospodarski list   1. prosinca 2011.voćarstvoU našoj zemlji ima oko 15.000 ha sa-stojina gdje je kesten glavna vrsta drveća (Banovina, Samoborska gora, Ivanšćica, Kordun, Medvednica). Posebno je osjet-ljiv na vjetar (buru) zbog čega ga nema posvuda na Mediteranu. Ne voli vapnena tla, već silikatna. U prirodi se pitomi kesten jako dobro obnavlja generativno (sjemenom) i vege-tativno (izbojcima iz panja). Zbog raka ke-stenove kore, vrsta je izgubila gospodar-ske i općekorisne vrijednosti te značenje koje je imala. Zaraženost rakom kestenove kore koju uzrokuje gljiva Cryphonectria parasitica (Murr.) Barr. kod nas se kreće, ovisno o području, od 5-35%. S obzirom na sa-dašnju i moguću buduću gospodarsku važnost ove vrste za održavanje dobrog zdravstvenog stanja preporučuje se bio-loško suzbijanje raka unošenjem hipovi-lurentnih sojeva Cryphonectria parasitica (Murr.) Barr. Pozitivan utjecaj na zdravljePlod se koristi za hranu ljudi i spada u nutritivno visokovrijedne namirnice (sa-drži 44% škroba, oko 29% šećera, 3,4% masti, 8,3% bjelančevina, 2,8% celuloze, 1,5% mineralnih tvari, 10-35 mg vitamina C, kalcija, kalija, fosfora, željeza, vitamina B skupine i niz drugih dijetetsko-terape-utskih tvari). S obzirom na veliku nutritivnu vrijed-nost, u bogatom asortimanu nalazimo: sušene plodove, med, marmeladu, pa-huljice, slatko i brašno od kestena, ke-sten-pire, kesten u sirupu te Korzika-pivo, Pitomi kesten naraste u visinu do 30 m i u širinu do 15 m. Postoje stabla pitomog kestena promjera do 3 m, a produkcija ploda može iznositi i do 3,5 t/ha. S obzirom na uporabu ploda ubraja se u šumsko voće gdje još spadaju divlja trešnja, divlja kruška, divlja jabuka, brekinja, oskoruša, mukinja i  dr. likeri, bezalkoholno pivo pa i rakiju.  Osim ploda, ova vrsta daje kvalitetno drvo za gradnju kuća, sitnu građu, vinogradsko kolje i štapove. Stratifikacija sjemenaKesteni se razmnožavaju sjemenom, reznicama (posebno zelenim), cijeplje-njem (kopuliranje, okuliranje) i kulturom tkiva. Biljke dobivene iz sjemena imaju obilježja obaju roditelja (obično znamo samo majku), a potomstvo biljaka uzgo-jenih iz sjemena genetski je, ali i morfo-loški, različito. Ako se odlučimo na razmnožavanje kestena sjemenom, tada se ono može obaviti u jesen (bez stratifikacije) ili u proljeće. Sjeme koje sijemo u proljeće mora biti stratificirano tijekom zime kako bi se savladala njegova dormantnost. Gredice sa sjemenom posijanim u je-sen treba malčirati (prekriti nekim materi-jalom) i što je moguće bolje zaštititi protiv glodavaca. Za proljetnu sjetvu sjeme se stratificira u trajanju od 2 do 3 mjeseca.Kod kestena, dubina sjetve iznosi od 2 do 4 cm. Razmak sjemenke od sjemenke u redu treba biti od 7,5 do 10 cm, a raz-mak između redova od 7,5 do 15 cm. Sjeme kestena može se sijati ručno u prethodno iskopane redove na gredicama ili omaške po-moću sijaćice. Pojedini rasadničari ipak preporučuju ruč-nu sjetvu na način da se svaka s j e m e n k a kod sadnje utisne u tlo bočno (manjom površinom). Takvim načinom sjetve po-većavamo klijavost. Ako se sjeme sije omaške, gustoća sjetve iznosi oko 100 plodova/m2. Prosječna klijavost sjemena kestena iznosi oko 80%. Iz krupnijeg sje-mena razviju se i veće sadnice. Sadnice kestena moguće je uzgojiti i u kontejne-rima (posudama), ali nešto većih volu-mena.Sorte pitomog kestenaPostoji nekoliko poznatih kultivara pitomog kestena koji su zbog svoje izu-zetne dekorativnosti posebno prikladni za gradske uvjete. To su kultivari „Al-bomarginata“ ili „Argenteomarginata“ s rubovima lista kremasto bijele boje, „Asplenifolia“ s duboko izrezanim listo-vima te „Marron de Lyon“ koji se koristi zbog ploda, tzv. maruna. Do danas nam nije poznat broj sorti pitomog kestena u Republici Hrvatskoj. Pitomi kesten je jedna od glavnih medonosnih šumskih vrsta drveća. Kestenov med pomaže kod gastriti-sa, štiti jetru i poboljšava cirkulaciju. U ljekovite svrhe koriste se listovi, korijen, mladi izbojci i sjeme. Keste-ni sadrže skoro sve vrste mineralnih soli, komplekse vitamina i esencijalna ulja koji pozitivno utječu na ljudsko zdravlje.Ako želimo u potomstvu dobiti istu veličinu ploda, što je najčešći razlog (npr. kod maruna), s majčinskih sta-bala se uzimaju plemke i cijepe na podlogu sadnice iste vrste, ali uzgo-jene iz sjemena. Na taj način smo u potomstvu  ksirali željeno svojstvo, a to je u ovom slučaju krupnoća ploda. Cijepljeni kesten donosi rod već u 4. i 5. godini, što znači kako se vegetativ-nim putem prenose sva morfološka i  ziološka obilježja matičnog stabla uključujući i njegovu spolnost i dob. Strati kacija znači držanje sjemena u hladnim i vlažnim uvjetima određeno vrijeme, ovisno o vrsti i podrijetlu sje-mena. Temperature se obično kreću od 0 – 5 ºC, a vlaga se postiže miješanjem sjemena s nekim supstratima koji do-bro čuvaju vodu (treset, kompost...). Razmnožavanje pitomog kestena iz sjemenaSjetva u jesen može se obaviti bez stratifikacije53  1. prosinca 2011.   gospodarski listvoćarstvoEkonomska isplativost uzgojaVišestruki su razlozi za podi-zanje novih nasada pitomog kestena kao šumske voćkarice. Prvenstve-no, ulaganja su u odnosu na masline, smokve, jabuke ili kruške manja, a prihod u konačnici veći. U intenzivnim nasadi-ma, primjerice, kod jabuke, zaštita se radi između 15 i 20 puta, dok kod kestena tek 2 do 3 puta godišnje, pa možemo govoriti o ekološkoj proizvodnji. Kesten ne zahtijeva interventne mjere poput rezidbe iako dobro podnosi oreziva-nje, s time da se ne preporučuje rezanje debljih grana (promjera većeg od 15 cm) zbog slabog prirodnog zarašćivanja rana. Za branje se koristi mehanizacija (tzv. „usi-sivači“). Uz investiciju za nabavu „usisiva-ča“ dnevno se može ubrati između 200 i 250 kilograma ploda, za razliku od ručne berbe koja je manje učinkovita i skuplja. Na hektar se sadi između 120 i 150 sadnica, za što je potrebno osigurati iz-među 10 i 15 tisuća kuna za sadnice, koje mogu dati između 3 i 3,5 tone ploda (pri-hod od cca 35.000 kn/ha). Uzevši u obzir da je kesten dugovječan te može dose-gnuti starost i više od dva stoljeća, njegov je uzgoj ekonomski isplativ. Dr. sc. Damir DrvodelićU tijeku je projekt genotipizacije lo-vranskog maruna s ciljem očuvanja njegov genofonda. Podloge za cije-pljenje maruna uzete su iz prirodnih populacija u Hrvatskoj. Nakon cije-pljenja, biti će osnovan klonski ar-hiv u kojem će se čuvati svi utvrđeni genotipovi. Ako pojedina stabla na terenu propadnu, njihov genofond neće biti izgubljen, nego će se moći ponovno cijepiti.Marčanski poljoprivrednik Orijano Dragi-šić, prije tri godine, prvi je na našem naj-većem poluotoku zasadio plantažu pitomih kestena (102 sadnice), a nakon njega uči-nilo je to još nekoliko istarskih poljoprivred-nih proizvođača, tako da Istra ima oko četiri hektara novih nasada kestena.Sadnja i revitalizacija plantažnih nasada kestenaNo, to je tek mali dio ambicioznog pro-grama podizanja plantaža pitomih kestena, veli županijski pročelnik za poljoprivredu Milan Antolović. On ističe da je u suradnji s Hrvatskim šumama proteklog proljeća na jednom hektaru realizirana sadnja matič-nog nasada kestena koji će biti u funkciji proizvodnje sadnica. Predstoji intenzivna marketinška akcija s ciljem da zainteresira jedinice lokalne samouprave i istarske poljo-privredne proizvođače za sadnju plantažnih nasada kestena te za obnavljanje (čišćenje, sanaciju) i revitalizaciju postojećih nasada kojih u Istri  ima oko 160 hektara (najviše u općini Oprtalj 50 hektara).  Viša stručna suradnica za maslinarstvo i voćarstvo Županijskog odjela za poljopri-vredu Helena Škutin-Matijaš, koja je izravno angažirana na projektu revitalizacije uzgo-ja pitomog kestena u Istri (u suradnji s Ve-leučilištem Rijeka, poljoprivredni odsjek u Poreču), kaže da ima više razloga za uzgoj kestena i pritom posebno naglašava činje-nicu da ovo područje RH raspolaže velikim resursima za voćarsku proizvodnju te da su ulaganja u plantaže kestena u odnosu, pri-mjerice, na masline i jabuke manja, a prihodi Novi nasadi pitomih kestena u IstriIstra već ima kestenovih šuma, ali ako bude sve teklo prema planu, do 2020. godine naš najveći poluotok će imati plantaže s 300 tisuća zasa-đenih pitomih kestena. na kraju veći. Ističe i važnost očuvanja sorti-menta (Istra ima marun istarski i lovranski) i potrebu genetskih analiza da bi se dobile što kvalitetnije sorte i utvrdilo njihovo podrijetlo radi zaštite i priznavanja vlastitih sorata.Isplativi uzgoj  U rasadniku rovinjskog poduzeća SKINK već je uzgojeno nekoliko tisuća sadnica ke-stena koje su pretežito kupili poljoprivredni-ci kontinentalnog dijela RH (Samobor, Za-greb, Karlovac, Pakrac). Direktor SKINK-a dr. Željko Prgomet tvr-di da je RH jedina mediteranska zemlja bez plantaža pitomog kestena te naglašava da je uzgoj puno isplativiji u usporedbi, primjerice, sa smokvom, jabukom ili kruškom. Dok se kod njih zaštita provodi od 15 do 20 puta, kod kestena koji je dugovječan (može dosegnuti više od dva stoljeća) provodi se samo 2 do 3 puta godišnje. Također, ističe dr. Prgomet, od kestena se proizvodi oko 200 proizvoda (ke-stenov med, pire, brašno) vrlo traženih na trži-štu i ekonomska je isplativost zagarantirana.    Asim ČabaravdićIstarski maruniMatični nasadi kestena u Rijavcu pokraj PazinaNije neobično da dobro razgranato drvo kestena daje i do 300 kg plodova godišnjeProklijalo sjeme

Razmnožavanje pitomog kestena iz sjemena

University of Zagreb Faculty of Forestry Repository

https://repozitorij.sumfak.unizg.hr/islandora/object/sumfak:1270/datastream/FILE0

Razmnožavanje pitomog kestena iz sjemena

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

University of Zagreb Repository

University of Zagreb Faculty of Forestry Repository