Divlja kruška (Pyrus pyraster) listopadna je i spororastuća vrsta koja traži mnogo njege. Pretpostavlja se da je tisućljetnim kultiviranjem i križanjem različitih vrsta divlje kruške nastala tzv. pitoma kruška (Pyrus communis). Divlja kruška može doživjeti starost do 150 godina, ali spada u skupinu ugroženih vrsta drveća i u budućnosti bi joj trebalo posvetiti puno veću pozornost, jer se radi o višestruko vrijednoj i korisnoj voćki

Drvodelić, Damir

University of Zagreb Faculty of Forestry Repository

voćarstvo Divlja kruška cvjeta od travnja do svib-nja (istovremeno s listanjem), cvjetovi su bijeli, dvospolni, do 3 cm u promjeru, a nalaze se u malocvjetnim gronjama. Plo-dovi dozrijevaju u rujnu i listopadu i okru-glastog su oblika, žućkastozeleni i nalaze se na oko 5 cm dugoj, tankoj stapci, pro-mjera do 30 mm. U plodu ima od 4-10 cr-venosmeđih do crnih plosnatih sjemenki. Na izbojcima su razvijeni trnovi što se ne smatra pouzdanim indikatorom za ovu vr-stu iz zato što i neki jestivi varijeteti imaju trnove. Obilnije rađa svake druge godine.Otporna na sušu i hladnoćuDivlja kruška raste kao stablo visine oko 15 – 20 m i promjera do 50 cm, širo-ko piramidalne, guste krošnje i kratkoga, dosta pravoga i masivnoga debla. U brdima se penje do većih nadmor-skih visina za razliku od divlje jabuke. U planinama se rijetko pojavljuje iznad 1000 m, iako se pojedinačna stabla mogu naći na južnim padinama nekih naših planina i na 1500 m nadmorske visine. U povoljnim stanišnim uvjetima debla stabala su ravna, vitka i čista od grana na duljini otprilike jedne trećine ukupne visine stabla. U nepovoljnim stanišnim uvjetima kao i u sastojinskom sklopu de-bla su često kriva, a krošnja nepravilna i voluminozna. Drvo drobnice je teško, čvrsto, trajno, s visokom cijenom furnira i širokom primje-Drobnica ili divlja kruška – korisna i medonosnaDivlja kruška (Pyrus pyraster) listopadna je i spororastuća vrsta koja traži mnogo njege. Pretpostavlja se da je tisućljetnim kultiviranjem i kri-žanjem različitih vrsta divlje kruške nastala tzv. pitoma kruška (Pyrus communis). Divlja kruška može doživjeti starost do 150 godina, ali spada u skupinu ugroženih vrsta drveća i u budućnosti bi joj trebalo posvetiti puno veću pozornost, jer se radi o višestruko vrijednoj i korisnoj voćki.nom kao stolarsko i tokarsko drvo. Sušu podnosi dosta dobro i dosta je otporna na mraz. Za pravilan rast i razvoj traži hra-njiva, duboka i svježa do vlažna ilovasta tla s vapnenom geološkom podlogom te slobodne položaje. Korijenov sustav je jako razvijen, dubok i srcast. Razmnoža-va se sjemenom.RazmnožavanjeOdmah nakon sakupljanja potpuno zrelih plodova treba ukloniti mesnato usplođe (arilus) zbog moguće upale sje-mena i šteta od ptica i glodavaca. Nakon vađenja, sjeme treba temeljito isprati u vodi i ostaviti da se malo prosuši. Prvi na-čin sjetve (bez predsjetvene pripreme) je odmah nakon sakupljanja. Drugi način je sjetva krajem zime ili početkom proljeća sa sjemenom koje je stratificirano toplo-vlažnim (2-4 tjedna) i hladno vlažnim (12-16 tjedana) postupkom. Toplo-vlažni postupak podrazumije-va držanje sjemena u mješavini pijeska i treseta (50:50) na sobnoj temperatu-ri. Nakon toga sjeme se premješta u hladnjak na temperaturu od 0-7 oC što podrazumijeva hladno-vlažni postupak ili stratifikaciju. Dormantnost sjemena divlje kruške može se savladati i hladnom stratifikaci-jom u trajanju od 130 dana na temperatu-rama od 5 oC. Stratificirano sjeme proklije u razmaku od 5 do 30 dana na temperatu-ri od 20 oC. Nakon savladavanja dorman-tnosti, klijanje sjemena potiču značajnije temperaturne varijacije (topli dani, hladne noći). U prirodi su takvi uvjeti karakteristič-ni za kraj zime i početak proljeća. Sjeme klija nadzemno, a prosječna klijavost nestratificiranog kruškinog sje-mena iznosi oko 1%, a stratificiranog oko 65% (41-98%). Sjeme sa sadržajem vlage od 6-15% (obično 9-10%) može se čuva-ti u hermetički zatvorenim posudama na temperaturi između -3 oC do -1 oC. SjetvaU 1 g sjemena ima oko 31 sjemenki, a sjetva se obavlja u redove u količini od 32-48 sjemenki po dužnom metru gredice. Kod proljetne sjetve dubina prekrivanja sjemena iznosi oko 1 cm. Sadnice kruške ponekad napada pepelnica jabuke te bo-lest koja izaziva trulež korijena. U slučaju uzgoja jednogodišnjih sadnica, korijenski sustav se ne treba podrezivati. Kod uzgoja dvogodišnjih sadnica, kori-jen jednogodišnjih sadnica se podrezuje na dubini od 15-20 cm nakon čega sad-nice ostaju u rasadniku još jednu godinu. Za sadnju na terenu podjednako su dobre jednogodišnje kao i školovane sadnice divlje kruške. Dormantnost je prirodna osobina sjemena koja omogućuje mnogim biljnim vrstama mirovanje dok se ne steknu povoljni uvjeti za klijanje sjemena. Dormantno sjeme neće proklijati niti u uvjetima koji osigu-ravaju normalno klijanje sve dok se ne ostvari prekid mirovanja. Dorman-tnost (mirovanje) predstavlja adap-tivni proces koji utječe na klijanje i naknadni razvoj klijanaca. Ovaj fe-nomen ima veliko značenje za mno-ge biljke, a posebice kontinentalne voćke, jer omogućava preživljavanje sjemena tijekom hladnog zimskog razdoblja.Konstantne temperature od 20 oC nisu dobre za klijavost jer dovode do pojave da sjeme ne klija zbog razvo-ja sekundarne dormantnosti. Iz tog razloga treba izbjegavati sjetvu u ka-sno proljeće kada je temperatura tla visoka. Stablo i cvijet drobnicePlodovi drobnice mogu se koristiti svježi ili prerađeni za rakiju, domaću marmeladu i džemove54 gospodarski list   1. listopada 2012.voćarstvoKod nas se sadnice divlje kruške mogu kupiti u svega nekoliko rasadnika (rasad-nici poduzeća „Hrvatske šume“ d.o.o., rasadnik Abies d.o.o.) dok se sadnice do 10-ak različitih sorti krušaka cijepljenih na podlogu obične ili divlje kruške mogu naći u puno više rasadnika.Podloga za cijepljenjeU cijelom se svijetu sadnice divljih vr-sta roda Pyrus koriste kao podloge za cijepljenje kultiviranih sorti krušaka. Sad-nice vrsta roda Pyrus potencijalno su kompatibilne s rodovima Amelanchier, Cotoneaster, Crataegus, Malus, Mespilus, Peraphyllum, Sorbus i druge. Obična du-nja se tradicionalno koristi kao patuljasta podloga za jestive sorte krušaka. Nakon druge vegetacije podloge su dovoljno velike kako bi se moglo provesti jesen-sko okuliranje. Za cijepljenje voćnih sorti na podlogu divlje kruške mogu se koristiti sljedeće metode: obično spajanje, cijepljenje tri-angulacijom, pod koru, englesko spa-janje i okuliranje. Treba naglasiti da se kopuliranje provodi u ožujku (na otvore-nom), a okuliranje u kolovozu. Ovisno o metodi cijepljenja i željenom cilju, cije-pljenje možemo obaviti u području vrata korijena ili u kruni podloge.Svestrano uporabna vrstaPlodovi drobnice ili divlje kruške užitni su svježi, sušeni ili prerađeni. U narodnoj medicini, listovi i kora djeluju antiseptički dok plodovi imaju blagotvoran učinak na sluznicu crijeva. Drobnica je poznata medonosna vrsta koja daje aromatičan med. Svježi plodovi sadrže u prosjeku oko 24% vode, 3-13% šećera, 0,2% uglavnom jabučne kiseline, 0,4% bjelančevine, 0,3% masti, 3,5% pek-tina, 2,5% neprobavljivih tvari, vitamin A i C, te minerale: kalij, fosfor, magnezij i spojeve kalcija. U ljudskoj ishrani koristi se zreli plod, za rakiju, marmeladu, dže-move. Plodovi predstavljaju izvrsnu hranu za jelensku, srneću i crnu divljač, a pogod-ni su i za destiliranje. U ishrani medvje-da plod divlje kruške sudjeluje do 20%, a jedno prosječno stablo (s volumenom krošnje od 25 m2) daje oko 50 kg svježih plodova. Na 1000 ha lovno produktivne površine medvjeda treba biti oko 50 pro-sječno razvijenih stabala divlje kruške. Višestruko je korisno ako se drobni-ca cijepi plemkama visoke kvalitete. Uz odgovarajuće mjere uzgoja, održavanja, kontrole pojave bolesti i drugih mjera bio-loške zaštite moguće je cijepljenim stabli-ma divlje kruške dobiti značajne prinose ove zdrave ljudske hrane. S obzirom na očekivane globalne klimatske promjene, u mnogim se europskim zemljama u po-sljednjem desetljeću pažnja posvećuje ri-jetkim drvenastim vrstama kao što je div-lja kruška koja može uspijevati u aridnim (suhim) ekološkim uvjetima. Dr. sc. Damir DrvodelićDrobnica se sadi u kulturi u količini od 2500 sadnica/ha. Vrlo često rasadničari uzgajaju divlju krušku kao podlogu za cijepljenje. U tom slučaju sjeme se sije u proljeće na dubinu od 13 mm, a sadnice uz-gajaju u sjemeništu rasadnika samo jednu godinu. Sljedeće proljeće sad-nice se vade iz sjemeništa pri čemu se obavlja orezivanje previše dugač-kog korijena kao i skraćivanje svih postranih grana. Nakon vađenja i do-rade sadnice se presađuju u redove rastilišta što predstavlja školovanje. Jednogodišnje sadnice Klijanje sjemena drobnice u rasadniku55  1. listopada 2012.   gospodarski list

Drobnica ili divlja kruška – korisna i medonosna

University of Zagreb Repository

https://repozitorij.sumfak.unizg.hr/islandora/object/sumfak:1268/datastream/FILE0

Drobnica ili divlja kruška – korisna i medonosna

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

University of Zagreb Faculty of Forestry Repository

University of Zagreb Repository