University of Zagreb. Faculty of Forestry. Department of Forest Ecology and Silviculture.
Abstract
Odumiranjem stabala obične jele dolazi do stvaranja manjih ili većih šumskih otvora. Nestankom sklopa krošanja dolazi i do promjene u mikrobiologiji šumskog tla. U velikom šumskom otvoru prisutna je veća brojnost celulolitičkih gljiva i bakterija i odnosu na sklopljenu sastojinu. Nema statistički značajne razlike u mikrobiološkoj atkivnosti malog otvora i sklopljene sastojine. U šumskoj sastojini smanjene vitalnosti je utvrđen značajno manji postotak celulolitičkih gljiva i bakterija u odnosu na vitalnu sastojinu. U sastojini smanjene vitalnosti je drvna zaliha glavnih vrsta drveća bila manja, dok je osutost krošanja bila veća. Šumsko tlo na području istraživanja nije bilo onečišćeno metalima kadmij, bakar, olovo i cink, te nije utvrđen utjecaj metala na mikrobiološku aktivnost u šumskim tlim