University of Zagreb. Faculty of Forestry. Department of Forest Engineering.
Abstract
Podizanje ekološke svijesti i buduće klimatske promjene
imaju velik utjecaj na način oblikovanja gradskih površina.
Kroz povijest su se izmijenili razni načini i pokušaji
sjedinjenja grada (sive infrastrukture) i prirode (zelene
infrastrukture); počevši sa parkovima i park-šumama i sve
do maksimalnog iskorištenja vertikalnih površina u obliku
vertikalnih vrtova jer su gradske površine ograničene
urbanističkim planom. S vremenom se shvatila važnost
prirodne ravnoteže u danjem stanju u atmosferi na
globalnoj razini. Iz tog razloga, danas projektanti
osmišljavaju kako unaprijediti već postojeće gradske
površine izgradnjom zgrada koje smanjuju loš utjecaj
emisije štetnih plinova, smanjuju zagrijavanje, proizvode
kisik i uz sve to štede energiju. Gradske površine koje su
tako osmišljene se nazivaju „zeleni (ili pametni) gradovi“.
Takvi projekti i polazne ideje projekta će biti prikazane u
ovom radu.
