Cilj doktorske disertacije je istražiti utjecaj razine razvijenosti poslovne inteligencije
na zrelost sustava upravljanja znanjem u javnoj upravi u Bosni i Hercegovini. U teorijskom
dijelu rada predstavljene su spoznaje iz područja doktorske disertacije i naveden je prikaz
dosadašnjih istraživanja, kao i komparativne usporedbe iskustvenih značajki javne uprave iz
zemalja okruženja poradi prijedloga možebitno najpogodnijeg modela implementacije
elektroničke uprave za Bosnu i Hercegovinu.
Konceptualizirani su pojmovi poslovne inteligencije, upravljanja znanjem,
konkurentnosti i elektroničke uprave te utvrđene međuovisnosti između njih sa motrišta
uporabe informacijsko-komunikacijskih tehnologija kao jednog od izvora konkurentne
prednosti zemalja. Sustavno je prikazan način i mjerenje uporabe informacijskokomunikacijskih
tehnologija glede stupnja razvitka elektroničke uprave, potom su navedeni
utjecajni čimbenici i definirani agregatni mjerljivi pokazatelji bitni za konkurentnost zemalja,
a utvrđen je i utjecaj institucijskih kapaciteta javne uprave na konkurentnost države te njena
uloga u potpori znanstveno-tehnologijskom razvitku kao temeljnoj odrednici dugoročnog
gospodarskoga rasta i konkurentnosti.
Determinirane su sličnosti i razlike između termina poslovne inteligencije i
upravljanja znanjem, uz raščlanjivanje njihovog povijesnog konteksta, evolucije i tendencije
razvitka te, u konačnici, njihove konvergencije.
U empirijskom dijelu rada provelo se mjerenje utjecaja razvijenosti funkcija poslovne
inteligencije na zrelost pojedinačnih elemenata sustava upravljanja znanjem, raščlanjenih po
utjecajnim područjima. Istraživanje je provedeno na primarnim anketnim podacima
uporabom metoda inferencijalne statistike. Rezultati provedenog istraživanja djelomično su
potvrdili postavljene hipoteze doktorske disertacije o utjecaju razvijenosti poslovne
inteligencije na razinu zrelosti sustava upravljanja znanjem u područjima: strategije i ciljeva,
infrastrukture i izvora znanja, respektivno.The goal of this dissertation is to investigate the impact of the level of development of
business intelligence on the level of maturity of the knowledge management system in public
administration in Bosnia and Herzegovina. Theoretical part of dissertation is composed of the
findings from the field of the doctoral dissertation, overview of previous research and comparative
analogy with empirical features of public administration of neighbouring countries in order to
find out the most suitable model of electronic government in Bosnia and Herzegovina.
Following terms were conceptualized: business intelligence, knowledge management,
competitiveness and electronic government. Mutual dependence among these terms in the
light of using information-communication technologies as one of the sources for competitive
advantages of countries was determined. Operating and measuring information and
communication technologies in terms of electronic government development stage were
systematically presented, and then the influential factors were listed; aggregate measurable
indicators, essential for the competitiveness of countries, were defined; the impact of public
administration institutional capacity on the country's competitiveness, as well as its role in
supporting scientific and technological development as basis for long-term economic growth
and competitiveness was determined.
Similarities and differences between terms business intelligence and knowledge
management, along with analysing their historical context, evolution and development
tendencies and, ultimately, their convergence, were determined.
Empirical part of dissertation is devoted to measuring the impact of business
intelligence functions development on the maturity of individual knowledge management
system elements, divided into sections by areas of influence. Research was conducted on
primary survey data using inferential statistical methods. Results of conducted research have
partially confirmed the doctoral dissertation hypothesis on the impact of the level of
development of business intelligence on the level of maturity of the knowledge management
system in the areas of strategy and objectives, infrastructure and sources of knowledge,
respectively
