University of Rijeka. Faculty of Humanities and Social Sciences. Department of Art History.
Abstract
Želja za širenjem Rimskog Carstva dovela je i do osnivanja kolonija na prostoru današnje Hrvatske, točnije postojala je potreba da Gaj Julije Cezar osigura svojim pobjedničkim veteranima zasluženu nagradu u obliku zemljišta koje bi obrađivali i nastanjivali te si time osigurali daljnju egzistenciju. Kao pogodno mjesto za takvu koloniju odabrano je upravo područje grada Pule, čija je kolonija osnovana između 44. i 47. godine prije Krista. Budući da su kolonije odraz unutarnjeg i vanjskog stanja rimske politike tako i hramovi u Puli više izražavaju politički smisao kulta kao odraz građanske lojalnosti i izvjesno dodvoravanje podanika caru, negoli tradicionalnu religioznost rimskih građana, a dokaz tome je i jedan od spomenika iz rimskog razdoblja na tom području koji je ostao sačuvan do danas – Augustov hram, posvećen ne samo božici zaštitnici Romi, nego i caru Augustu Oktavijanu.1 Za vrijeme njegove vladavine nastaju najvrjednija ostvarenja koja do dana današnjeg predstavljaju simbole grada Pule.2 Riječ je dakako o Areni, Forumu i Slavoluku Sergijevaca
