Podaci koji s jedne strane upućuju na slučajeve nesvjesnog registriranja podražaja iz vanjskog svijeta (poslijehipnotičko ili poslijeanestetičko zapamćivanje), a s druge strane na slučajeve lažnog opažanja, tj. stvaranja lažnog svjesnog dojma da je nešto zamijećeno (halucinacije), upućuju na postojanje dvostruke disocijacije između senzacije definirane kao objektivne registracije vanjskih podražaja i percepcije - svjesne predodžbe stvarnih opažaja ili njihovih iznutra stvorenih nadomjestaka. Središnji problem koji proizlazi iz predložene razdvojbe dotiče se pamćenja. Kakva je razlika između sječanja s vanjskim odnosno unutarnjim izvorištem, kako su razlike senzacije i percepcije tumačene u prošlosti, koliko je od spremljenog materijala dostupno, koliko nesvjesno uskladišteni elementi mogu utjecati na naše ponašanje, samo su neki od filozofskih i neuropsihologijskih aspekata vezanih uz nesvjesnu registraciju o kojima se u članku raspravlja
