Nezaposlenost kao sociološka i ekonomska kategorija uzrokuje negativne pojave u razvitku ekonomije svake zajednice, u uskoj je vezi sa stupnjem ukupnog razvitka, a najizravnije je povezana s ostvarenjem bruto domaćeg proizvoda po stanovniku. O tom odnosu ovisi investicijski potencijal gospodarstva, a time i zaposlenost i ukupni razvitak.
U tranzicijskim je zemljama prilikom prijelaza na tržišno gospodarstvo došlo do značajne realokacije ponude rada i radnika iz posrnuloga javnog sektora u rizični i neafirimirani privatni sektor. Tako je došlo do značajnog ''gašenja'' velikog broja radnih mjesta u javnom sektoru upravo zbog loše provedene privatizacije i bezuspješnog pokušaja realokacije tih novih nezaposlenika u privatni sektor, a, što nije bilo moguće.
Hrvatska se nalazi među zemljama koje imaju najstrože propise o zaštiti zaposlenja u Europi. Otpuštanje viška radnika teško je i skupo, a ograničeni su fleksibilniji oblici zapošljavanja. Istodobno je visoka dugotrajna nezaposlenost, dok zaposlenost pada. Prema međunarodnim standardima, dinamika zatvaranje radnih mjesta u Hrvatskoj je niska, a još je niža razina otvaranja novih mjesta. Rezultat je daljnje smanjivanje zaposlenosti i povećanje nezaposlenosti, uvelike uzrokovano ulaskom novih tražitelja zaposlenja koji ne mogu naći posao na trištu rada.
Cilj ovog rada usmjeren je na analizu nezaposlenosti u Republici Hrvatskoj. Daje se pregled strukture i kretanje nezaposlenosti u razdoblju od 2008. do 2015. godine. Također se detaljnije razrađuje nezaposlenost prema vrstama, uzroci te posljedice koje donosi nezaposlenost. U radu se donose pojedine mjere za smanjenje nezaposlenosti te njihova efikasnost.Unemployment as sociological and economic category causes negative occurences in development of economics of every community. It is in close correlation with the level of entire development and most directly is connected with realization of gross domestic product per capita.
During the transition from a planned to a market economy, countries in transition registered significant job reallocation from the state sector to the poorly established and risky private sector. This caused a consistent loss of jobs in the state sector as a consequence of the "bad" privatisation process and the unsuccessful attempt to transfer newly unemployed persons to the private sector.
Employment protection legislation in Croatia is among the most rigid in Europe. Termination is difficult and costly, and flexible forms of employment are limited. At the same time long-term unemployment is high while employment is declining.
Job destruction in Croatia is low by international standards, and job creation is still lower. The result is falling employment and accumtion of unemployment, in large part due to new labor market entrants not being able to find a job.
The main aim of this paper is to analyse the problem of unemployment in Croatia. The paper presents the structure and trend of unemployment in the period of 2008. up to 2015. It presents details on unemployment by type, also causes and consequences that brings unemployment. Furthermore, some of the measures to reduce unemployment rates are listed, and their effectiveness is evaluated