University of Zagreb. Department of Croatian Studies.
Abstract
Ovaj završni rad ima za cilj objasniti razloge emigriranja stanovnika Dalmacije u Juţnu Ameriku; kad su se tamo poĉeli naseljavati prvi ljudi koji su potjecali iz ove regije, kakvi su ţivotni uvjeti tada bili, zašto su otišli baš na ovaj kontinent, koliko njihovih potomaka danas ima te kako su se snašli u novoj okolini. Rad je najviše fokusiran na period kad su migracije poprimile karakter masovnosti, odnosno na kraj devetnaestog i poĉetak dvadesetog stoljeća. Tada je zapadna Europa prolazila kroz završnu fazu iseljavanja domicilnog stanovništva u Novi svijet, dok su juţni i istoĉni dio Starog kontinenta bili tek zahvaćeni ovom pojavom. Hrvatske zemlje su u tom razdoblju bile u sklopu Austro-Ugarske monarhije koja nije mogla sprijeĉiti masovni odlazak ljudi iz svih dijelova svoje zemlje. Pod nazivom Dalmacija, smatra se podruĉje koje se nalazi u sastavu Republike Hrvatske, na sjeveru se proteţe od otoka Paga i planine Velebit, do rta Oštro, koja je najjuţnija kopnena toĉka u zemlji. Ima kopnenu granicu s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom
