Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Depatrment of Psychology.
Abstract
Ispitne su situacije česte u današnjem društvu, a doživljaji straha i nelagode uzrokovani mogućim negativnim ishodom ispitivanja predstavljaju učestalu popratnu reakciju kod nekih osoba. Ovo je posebice specifično za učeničku i studentsku populaciju, s obzirom da redovita ispitivanja predstavljaju važan dio obrazovnog procesa na temelju kojeg se temelje odluke o daljnjem napredovanju. Ispitna se anksioznost smatra osobinom koja pretpostavlja negativne reakcije pojedinaca na ispitne situacije. Budući da se osobe razlikuju u doživljavanju ispitne anksioznosti, ovim se istraživanjem željelo ispitati koliko se te razlike mogu objasniti razlikama u pojedinim dimenzijama perfekcionizma, samoefikasnosti i preferiranoj samoći. Pretpostavljeno je kako bi ispitna anksioznost trebala biti u pozitivnoj vezi s parametrima neadaptivnog perfekcionzma te negativno povezana s procjenama samoefikasnosti i preferiranom samoćom. Istraživanje je provedeno na uzorku od 214 studenata Filozofskog fakulteta u Osijeku, koji su neposredno nakon polaganja ispita ispunili Upitnik ispitne anksioznosti (TAI), Multidimenzionalnu skalu perfekcionizma (MPS-F), Skalu opće samoefikasnosti te Adaptiranu skalu preferirane samoće. Ustanovljena je umjerena pozitivna povezanost obaju komponenti ispitne anksioznosti, emocionalnost i zabrinutost, s neadaptivnim dimenzijama perfekcionizma, te negativna povezanost sa samoefikasnošću, dok značajna korelacija s preferiranom samoćom nije utvrđena. Rezultati regresijske analize pokazali su da obje komponente ispitne anksioznosti najbolje predviđa subskala neurotskog perfekcionizma i samoefikasnost, dok značajan ali manji doprinos u objašnjenju kognitivne dimenzije ispitne anksioznosti imaju i subskale osobni standardi te roditeljski pritisak.Examinations are frequent in today's society and some people often feel fear and discomfort facing the probability of negative test outcomes. This is especially true for student population, considering the important role of exams in overall process of education upon which further decisions regarding student progress are based. Test anxiety is believed to be the trait that predisposes individuals to react negatively to examinations. Since individuals differ in experiencing test anxiety, the aim of this study was to examine how these differences can be explained by means of different dimensions of perfectionism, self-efficacy and preferred solitude. In order to establish that, Test Anxiety Inventory (TAI), Multidimensional Perfectionism Scale (MPS-F), Scale of General Self-efficacy and Adapted Preferred Solitude Scale were administered on 214 students of Faculty of humanities and social sciences in Osijek. Both dimensions of test anxiety (emotionality and worry) showed moderate positive associations with maladaptive aspects of perfectionism and negative with self-efficacy, whereas no significant correlations were found between test anxiety and preferred solitude. Regression analysis showed that neurotic perfectionism and self-efficacy were strong predictors of both emotionality and worry, whilst personal standards and parental pressure showed significant but minor contribution in explaining cognitive aspect of test anxiety