Josip Juraj Strossmayer University of Osijek. Faculty of Humanities and Social Sciences. Department of Information Sciences.
Abstract
Knjižnični katalog je okosnica knjižnične djelatnosti. Uvođenje OPAC-a je u potpunosti automatiziralo i digitaliziralo knjižnično poslovanje. Od osamdesetih godina prošlog stoljeća, knjižnični katalog je postao dostupan putem mrežnih mjesta te je time olakšao korisnicima pretraživanje informacija. No postavlja se pitanje jesu li katalozi stvarno olakšali pretraživanje informacija korisnicima? Svaka knjižnica stvara svoj katalog prema svojim potrebama i potrebama njezinih korisnika. U ovom radu će se objasniti kako i zašto je nastao OPAC te koja su bitna razdoblja njegovog razvoja. Nadalje, objasnit će se ključni standardi i preporuke prilikom organizacije i dizajna OPAC-a. Prilikom stvaranja kataloga važno je na umu imati što korisnik zna i kako olakšali korištenje tog znanja, stoga standardi stvaraju generalna pravila koja bi to implementirali. Naposljetku, usporediti će se organizacija i dizajn dva strana i domaća OPAC-a po navedenim preporukama i standardnima, te donijeti zaključak koji se od kataloga najviše pridržava tih standarda i koji je najviše prilagođen korisniku