Preservation of the Kajkavian dialect in Jarmina

Abstract

U radu se predstavljaju rezultati najnovijih istraživanja očuvanosti kajkavštine u Jarmini, selu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, koju stanovnici Hrvatskoga zagorja zbog političkih i društvenih razloga, kao i druge dijelove Slavonije, naseljavaju 1944. godine. Kako je Jarmina u to vrijeme bila izolirana, kajkavski se govor doseljenika očuvao u štokavskom okruženju. Nakon Drugog svjetskog rata, razvojem voćarstva, u Jarminu doseljavaju i štokavci Bošnjaci s kojima se susreću već prije doseljeni kajkavci što utječe na govorne osobine Jarminčana. Na temelju istraživanja provedenoga u prosincu 2016. među stanovništvom Jarmine koje se smatra kajkavskim zaključuje se da doseljeno stanovništvo Hrvatskoga zagorja i njihovi potomci ne čuvaju više u tolikoj mjeri kajkavski govor i da preuzimaju štokavštinu; međutim, kroz očuvanje narodne kajkavske baštine (plesovi i običaji, usmena tradicija Hrvatskoga zagorja) dijelom se čuvaju i kajkavske jezične osobine