Formation of the name of inhabitant in the Croatian language

Abstract

Unutar onomastike kao discipline koja se bavi proučavanjem vlastitih imena javlja se i etnonimija koja predstavlja ukupnost imena naroda i naseljenih mjesta, odnosno etnonima i etnika. Budući da su česte razlike u imenima za stanovnike pojedinog naselja u standardnom jeziku od etnika u samom naselju na čije se stanovnike to odnosi, onda će i na tvorbenom polju postojati brojne razlike u načinima tvorbe, odnosno u sufiksima kojima su etnici tvoreni. Na odabranom korpusu od početnih 30 toponima, koji se zbog postojanja etnika s više oblika proširio na korpus od ukupno 35 primjera, sufiksalna tvorba pokazat će se kao najplodniji tvorbeni način, a slijedit će ju složeno-sufiksalna. Raznolikost će se pokazati i na polju sufikasa kojima su etnici tvoreni, no najveću brojnost pokazat će sufiksi koji pripadaju središnjoj tvorbi etnika (-anin, -janin, -čanin)