research

Metoda uparivanja po vjerojatnosti sklonosti

Abstract

U ovome radu koncentrirali smo se na procjenu prosječnog efekta tretmana koristeći različite pretpostavke i ovisno o njima regresijske metode, metode bazirane na vjerojatnosti sklonosti ili metode instrumentalnih varijabli. Varijable y1y_1 i y0y_0 označavale su ishod sa, odnosno bez tretmana, dok je binarna varijabla ww označavala tretman, a x\textbf{x} vektor opaženih kovarijabli. Ono što smo htjeli procijeniti bila je razlika između ishoda sa i bez tretmana, y1y0y_1-y_0. Budući da se pojedinac ne može istovremeno nalaziti u oba stanja, tu razliku nije moguće direktno izračunati. Stoga smo promatrali sljedeća dva očekivanja: prosječan efekt tretmana (average treatment effect - ATE) koji je definiran kao: ATEE(y1y0)AT E \equiv E( y_1-y_0 ) i prosječan efekt tretmana tretiranih jedinki (average treatment effect on the treated ATE1AT E_1) definiran sa: ATE1E(y1y0w=1)AT E_1 \equiv E( y_1-y_0 | w = 1). Također, promatrali smo i prosječan efekt tretmana uvjetno na x\textbf{x} i prosječan efekt tretmana tretiranih uvjetno na x\textbf{x} : ATE1(x)=E(y1y0x,w=1)AT E_1 (\textbf{x}) = E( y_1-y_0 | \textbf{x} , w = 1) i E(y1y0x)=ATE(x)E( y_1-y_0 | \textbf{x}) = AT E(\textbf{x}). Ključna pretpostavka bila je nezavisnost o tretmanu (eng. ignorability of a treatment) dana uvjetima: ATE.1: Uvjetno na x\textbf{x}, ww i (y0,y1 y_0, y_1 ) su nezavisni. ATE.1’: (a) E(y0x,w)=E(y0xE(y_0 | \textbf{x}, w) = E(y_0 | \textbf{x}); (b) E(y1x,w)=E(y1x)E(y_1 | \textbf{x}, w) = E(y_1 | \textbf{x}). Propensity score ili vjerojatnost sklonosti p(x)p(\textbf{x}) označava vjerojatnost da jedinka primi tretman ako nam je poznat vektor kovarijabli x\textbf{x}. Važna pretpostavka pri korištenju metoda baziranih na vjerojatnosti sklonosti bila je jaka nezavisnost o tretmanu (eng. strong ignorability of a treatment) (uz danu kovarijablu x\textbf{x}) koja se sastoji od pretpostavke ATE.1 i uvjeta 0<p(x)<1,x0 < p(\textbf{x}) < 1, \forall \textbf{x}. Koristeći te metode objasnili smo ideju uparivanja na temelju vjerojatnosti sklonosti, koju su prvi put predložili Rosenbaum i Rubin 1983. godine. Metoda instrumentalnih varijabli (IV) koristi se za procjenu ATEAT E i ATE1AT E_1 kada nismo sigurni vrijedi li nezavisnost o tretmanu, ali i za procjenu lokalnog prosječnog efekta tretmana (LATE). Promatrali smo najjednostavniji slučaj - kada je instrumentalna varijabla z binarna - te smo LATE definirali na subpopulaciji sastavljenoj od jedinki kod kojih varijabla z određuje hoće li te jedinke sudjelovati u tretmanu. U drugom dijelu rada pokazali smo korištenje uparivanja na temelju vjerojatnosti sklonosti u praksi. Procjenjivali smo utjecaj IWT subvencija na razvoj R&D-a u kompanijama u Flandriji i kako se taj utjecaj mijenja ovisno o određenim parametrima.In this paper focus was on estimating average treatment effects. We used different assumptions and different methods- regression methods, methods based on the propensity score and instrumental variables methods. Variable y1y_1 denoted the outcome with treatment and y0y_0 without the treatment, while x\textbf{x} denoted a vector of observed covariates and w denoted receiving the treatment. To estimate the difference y1y0y_1-y_0, we observed average treatment effect (ATE) defined as ATEE(y1y0)AT E \equiv E( y_1-y_0 ) and average treatment effect on the treated (ATE1AT E_1 ) defined as ATE1E(y1y0w=1)AT E_1 \equiv E( y_1-y_0 | w = 1). Key assumption was assumption called ignorability of treatment (given observed covariates x\textbf{x}): ATE.1: Conditional on x\textbf{x}, ww and ( y0,y1 y_0, y_1) are independent. ATE.1’: (a) E(y0x,w)=E(y0xE(y_0 | \textbf{x}, w) = E(y_0 | \textbf{x}); (b) E(y1x,w)=E(y1x)E(y_1 | \textbf{x}, w) = E(y_1 | \textbf{x}). Propensity score p(x)p(\textbf{x}) is the probability of receiving the treatment given the covariates. For using methods based on the propensity score we needed strong ignorability of a treatment assumption. We described matching algorithm based on the propensity score. For estimating the local average treatment effect (LATE), we used the instrumental variables method in the simplest scenario- when an instrumental variable zz is binary. Finally, we showed how to use the propensity score matching in practice. We estimated the impact of IWT subsidies on firms’ R&D intensity and employment in the Flemish region

    Similar works