University of Zagreb. Faculty of Science. Department of Chemistry.
Abstract
Ovim radom predstavlja se pregled pigmenata izoliranih iz ruža, odnosno njihovih šarolikih cvjetova. Žuta boja i njene nijanse proizlaze od karotenoida, crvena i ljubičasta produkti su antocijanina, dok narančasta može biti i jedno i drugo ili pak kombinacija. Također može se uvidjeti strukturalna raznolikost koja se pojavljuje u prirodi, karotenoida ima mnogo više nego što ima antocijanina. Razlog tome može se priložiti sama biosinteza karotenoida koja započinje od lančanog spoja pa se reakcijama hidroksilacije, epoksidacije i transformacije epoksida dorađuje. Ruže koje sadržavaju karotenoide su obično veoma mirisne, čemu u prilog ide razgradni put (C40 → C13 + C27 → C13 + C14) kojim kao što vidimo nastaje C13 mirisna jedinica.
Kada se govori o antocijaninima, oni su više zaslužni za samu boju cvijeta, nego je to slučaj kod karotenoida. No, kako bi se ta boja stabilizirala, u prirodi se pojavljuju kompleksi pigment/kopigment čime se predstavlja pojam kopigmentacije. Ovakve nekovalentne supramolekulske strukture proučavane su posljednjih desetljeća kako bi se na molekularnoj razini objasnila kopigmentacija. Ovim radom opisuje se priroda interakcija aromatskih prstenova, odnosno pokušava se razriješiti pitanje radi li se o interakcijama između π-konjugiranih sustava ili pak o vodikovim vezama koje nastaju između donorskih i akceptorskih skupina pigmenta i kopigmenta. Uslijed nastajanja ovakvih vrsta interakcija postavlja se pitanje je li moguće postojanje ruže sa slike 1
