University of Zagreb. Faculty of Science. Department of Biology.
Abstract
Primjena pesticida poznata je nekoliko tisuća godina, a proizvodnja sintetičkih
pesticida započinje polovicom 20. stoljeća. Nakon upotrebe, većina sintetičkih pesticida se
dugotrajno zadržava u okolišu te se njihovi ostaci mogu naći u tlima, morskim i vodenim
ekosustavima, pitkoj vodi i podzemnim vodonosnicima. Uz to, zabilježen je povećani mortalitet
i ugroženost mnogih skupina organizama. Kroz hranidbeni lanac, ostaci pesticida dospijevaju i
do ljudi te uzrokuju različite poremećaje i bolesti.
Bioremedijacija je ekonomski isplativa i održiva tehnologija koja na ekološki
prihvatljiv način tranformira ili uklanja onečišćujuće tvari iz okoliša pomoću bakterija, biljaka,
algi ili gljiva. U ovom radu prikazana su istraživanja bioremedijacije s varijabilnim rezultatima
uključujujući bioremedijaciju herbicida, diurona i glifosata te insekticida, imidakloprida i
acetamiprida, koristeći različite sojeve bakterija i gljiva. Na kraju su istaknuti problemi koji
onemogućavaju masovnu primjenu bioremedijacije u prirodi te je njihovo rješenje moguće
samo daljnjim istraživanjima.The application of pesticides has been known for several thousand years, and the
production of synthetic pesticides began in the mid-20th century. Most synthetic pesticides stay
in the environment for a long time after their use and their residues can be found in soils, marine
and aquatic ecosystems, drinking water and underground aquifers. Furthermore, increased
mortality and endangerment of many groups of organisms is reported. The pesticide residues
reach humans through the food chain and cause various disorders and diseases.
Bioremediation is a cost-effective and sustainable technology that transforms or
eliminates pollutants from the environment by bacteria, plants, algae or fungi in an
environmentally friendly way. Bioremediation studies with variable results were presented in
this paper, including bioremediation of herbicides, diuron and glyphosate, and insecticides,
imidacloprid and acetamiprid, using various bacteria and fungi strains. Finally, problems that
prevent the massive application of bioremediation were highlighted and their solution is only
possible with further research