Spatial distribution of votes at the local elections in the City of Zagreb

Abstract

Izborna geografija dio je društvene, odn. u užem smislu političke geografije koja za cilj ima analizu prostorne dimenzije organizacije, provedbe i rezultata izbora. Predmet istraživanja ovog rada je prostorna distribucija glasova u Gradu Zagrebu nakon provedenih lokalnih izbora 2017. godine. Uz pomoć GIS programa, rezultati su prikazani na razini 17 gradskih četvrti. Uz glasove birača analizirana je i distribucija nevažećih glasačkih listića te odaziv birača. Iz prostorne distribucije glasova na izborima za Gradsku skupštinu zaključuje se da je najveća koncentracija birača lijevog političkog opredjeljenja u središnjim gradskim četvrtima dok je koncentracija birača desnog političkog opredjeljenja u perifernim gradskim četvrtima. Na izborima za gradonačelnika, u drugom krugu, ponovno je izabran dosadašnji gradonačelnik, Milan Bandić, koji je za razliku od svoje protukandidatkinje, u pojedinim gradskim četvrtima imao podršku od više od 70 % birača.Electoral geography, a part of social geography or more precisely political geography, provides a spatial perspective of organization, conduct and outcome of elections. The subject of this paper is the spatial distribution of votes in the City of Zagreb after the local elections have been held. With use of GIS, the results of the elections are presented at the spatial level of 17 city districts. Spatial distribution of invalid ballots and voter turnout are also analysed. From the spatial distribution of votes for the city council it is concluded that most left-wing voters reside in the central city districts while the majority of right-wing voters reside in the peripheral city districts. In the second round of the mayoral elections, Milan Bandić was re-elected. Unlike his counter candidate he received over 70 % of votes in several city districts