Preservation of protected natural areas for the development of tourism in Zadar county

Abstract

Na području Parka prirode Vransko jezero, koji je poslužio kao model očuvanja zaštićenog područja prirode u razvoju turizma, na multidisciplinaran način istraženi su aspekti zaštite prirode i turizma. Definirani su izletnički lokaliteti (Kamenjak, Prosika, Ornitološka postaja, Bašinka - potencijalni) za sustavno motrenje flore u području zadržavanja posjetitelja oko turističkih objekata. Na postavljenim transektima ukupno je popisana 291 biljna svojta. Zabilježeno je 12 endema; 18 strogo zaštićenih; 20 sa kategorijom ugroženosti; 29 novih i 7 alohtono/invazivnih biljnih svojta. Određene su indikatorske svojte predložene za posebno praćenje. Usporednom analizom biljnih svojta utvrđen je antropogeni utjecaj na svim početnim transektima na Prosiki, na dva početna transekta na Kamenjaku te na jednom početnom transektu na Ornitološkoj postaji. Na Bašinki utvrđen je antropogeni utjecaj na dva početna transekta najbliža jezeru. Na Ornitološkoj postaji najmanji je broj zabilježenih svojta (51); najveća je zastupljenost svojta sa zaštitom i kategorijom ugroženosti (31,37%), novih (13,73%) i alohtono/invazivnih svojta (9,80%). Za Park prirode Vransko jezero uspostavljena je jedinstvena baza podataka primjenom GIS-a. Rezultati dobiveni usporednom analizom stavova posjetitelja i donositelja odluka u Parkovima Zadarske županije (Nacionalnom parku Paklenica, Parku prirode Telaščica i Parku prirode Vransko jezero) dali su uvid u model ljudi-ekosistem.In the area of Vrana Lake Nature Park, which served as a model for conservation of protected areas in tourism development, we explored in a multidisciplinary way the aspects of nature protection and tourism. Defined the selected excursion sites (Kamenjak, Prosika, Ornithological station, Basinka) for systematic and permanent the flora monitoring on the established transects in the visitors areas around tourist facilities. 291 plant species were recorded. Among them were 12 endemic species; 18 strictly protected; 20 with the category of threatened species; 29 new and 7 non-native / invasive plant species. A comparative analysis of plant species was recorded the human impact was on the initial transects on Prosika, two on Kamenjak and one on Stations for bird watching. On the location Baskina human impact was recorded on the two starting transects closest to the lake. On Stations for bird watching the smallest number of species was recorded (51) but with the greatest representation of species with a conservation status (31.37%), new (13.73%) and non-native / invasive species (80%). An unified database was established using GIS for Vrana Lake Nature Park. The results of the analysis of visitor attitudes and attitudes of decision-makers in Paklenica National Park, Telascica and Lake Vrana Nature Park, gave insight into the interactive people-ecosystem model