University of Mostar, Faculty of Humanities and Social Sciences
Abstract
Područja srednje i istočne Bosne, kojim su krajem 14. i u prvoj polovini
15. stoljeća gospodarili Pavlovići, osnovno obilježje vjerske pripadnosti
bilo je krstjanstvo i pripadnost Crkvi bosanskoj. Gotovo svi članovi ove
obitelji bili su pripadnici Crkve bosanske osim, privremeno i kratkotrajno, vojvode Ivaniša Pavlovića. Tako su pripadnici Crkve bosanske bili
knez Pavao Radinović, njegovi sinovi vojvode Petar i Radoslav Pavlović,
kao i sinovi Radoslava Pavlovića, vojvoda Ivaniš i knezovi Nikola i Petar
Pavlović.
Članovi Crkve bosanske imali su vrlo važnu ulogu na dvoru obitelji
Pavlović, najprije kneza Pavla i kasnije njegovih sinova, vojvoda Petra
i Radoslava, te Radoslavovih sinova vojvode Ivaniša Pavlovića i knezova Nikole i Petra Pavlovića. Uloga i djelovanje krstjana Crkve bosanske
osjetno se povećala dolaskom vojvode Radoslava Pavlovića na čelo obitelji. Pojavljivanje članova Crkve bosanske vezano je gotovo uvijek uz
promjene političkih odnosa u Bosni, kao i šire, u odnosima Bosne i Dubrovnika. Brojne su njihove posredničke misije u odnosima s Dubrovčanima, posebice one vezane uz pregovore oko prodaje Radoslavova dijela Konavala i završetka Konavoskoga rata
