Ozana Iveković

Iveković, Ozana

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

ja nego i u tradiciji koja se definirakao proces interpretacije repetitivnihpostupaka i simbola u ljudskoj zajed-nici. Raspravljajući o temi otac-sin,Danijela Bačić-Karković zaključujeda je to svevremeni topos čije su ina-čice dio suvremene prizorišne ponu-de. Od davnih Hemonovih prigovoraocu pa sve do recentnih drama nado-pisuju se autorski odgovori na tajtematski sklop. Otac tako prestajebiti autoritarni i utjecajni zaštitnik od-ras tanja, a sin postaje zastupnikzagubljenih obiteljskih spona. U svom radu o intertekstualnosti uhrvatskoj drami druge polovine dva-desetog stoljeća, Helena Peričić i Gr -go Mišković daju tipologiju načinapreuzimanja elemenata iz stranihknjiževnosti, povijesti i kulture. Autorirazlikuju: intertekstualni način uužem smislu koji predstavlja korište-nje tekstova nastalih u svjetskoj knji-ževnosti od antike do danas; mitolo-ško-religijski način koji podrazumije-va preuzimanje likova ili fabularnihsklopova iz mitologije; metonimijskinačin kao izbor motiva vezanih za is -taknute povijesne ličnosti ili događa-je; citatnost i aluzivnost, što značipre uzimanje citata kojima se aludirana primarni tekst kao stabilan i utvr-div izvor. Vlatko Perković piše o Matkovićevuciklusu Igra oko smrti i njegovim dra-mama Prometej i Heraklo. Baveći seintertekstualnošću drame Julija IviceIvanca, Kristina Peternai Andrić za -ključuje da je između Shakespe are -ova i Ivančeva komada teško naćiisto vjetnosti budući da se radi o po -sve različitim poetikama. Inter tekst u -alna veza uspostavlja se gotovoisključivo imenom, ali to je važan ele-ment drame koji se, prema autoriči-nu mišljenju, teško može ukloniti izrazmatranja. Analizirajući dramu Radovana IvšićaÀ tout rompre kao intertekstualnipolemički dramski tekst otvorenestrukture, Ana Prolić Kragić pokazujekako pisac u njemu nastavlja i razvi-ja kritiku kazališta i kako se ona od -nosi prema njegovu promišljanju tea-tra u ostalim dramskim i autopoet-skim tekstovima. Matko Botić bavi setrima predstavama (iz travnja 1971.godine) objedinjenima u ciklus Kolooko Shakespearea. Riječ je o trimasuvremenim parafrazama Shakespe -areovih drama (Plebejci uvježbavajuustanak Güntera Grassa, Rosen -crantz i Guildernstern su mrtvi TomaStopparda te Predstava Hamleta uselu Mrduša Donja Ive Brešana) obli-kovanih u vrlo uspjele predstave kojesu obilježile cijelu kazališnu sezonubivše države, a ostale su zapamćenekao izraz trenutka u teatarskom, dru-štvenom i političkom smislu. Željko Uvanović uspoređuje Sedlarovfilm Četverored i Vrdoljakov film Ugori raste zelen bor, pri čemu ističekako na Drugi svjetski rat i poraćeprvi film gleda iz desnog, a potonji izlijevog rakursa. Pritom uočava velikerazlike u kvaliteti tih filmova, poseb -no što se tiče glume i dramaturškepovezanosti scena. O hrvatskim dra-mama na bosanskohercegovačkimscenama u drugoj polovini dvadese-tog stoljeća piše Gradimir Gojer, aBranka Brlenić-Vujić o intertekstual-nim vezama radiodrame U magli Lu -ke Paljetka s Vojnovićevom istoime-nom novelom. Biblijskim intertekstom u Šnajdero-voj dramaturgiji bavi se Darko Gaš -pa rović analizirajući drame gdje je onnajvidljiviji (Kamov smrtopis, Duman -ske tišine, Confiteor i Zmijin svlak).Biblijski intertekst vidi se i u drugimŠnajderovim dramama, ali to je pred-met, kako kaže Gašparović, za nekanova, opširnija istraživanja. SanjaNik čević raspravlja o dramama Tomi -sla va Zajeca i njihovu intertekstual-nom nadahnuću, a Suzana Marjanićo akcijama Crveni, Zeleni i Crni peri-stil, promatrajući ideološki i povijesnikontekst tih akcija te njihov koncep-tualni i globalni podtekst. Ivica Bo -ban izlaže postdramske postupke ioblike koje je koristila u procesurada, a koji su ostali upisani u tek-stove njezinih predstava. Ona govorii o postupcima koji razotkrivaju pod-tekst i kreiraju intertekstualne dijelo-ve teksta predstave. Svoju suradnjusa Natašom Rajković i Bobom Jelči -ćem opisuje Mani Gotovac, a Zvoni -mir Ivković piše o gostovanjima Hr -vat skog kazališta Pečuh u Osijeku. U cjelini gledano, radovi iz zbornikaKrležini dani u Osijeku obuhvaćajuteme iz dramske književnosti kao iteatrološke teme u užem smislu. Izla -ganjima su obuhvaćeni pisci od Ve -tranovića do Tomislava Zajeca kao ikazališna umjetnost od izvedbi klasi-ka (Držić) do naših suvremenika Na -taše Rajković i Bobe Jelčića. Bilježese također i filmske teme te raspraveo performansima i običajima. Zahva -ljujući književnoznanstvenoj i teatro-loškoj relevantnosti teme, raznovrs -nosti istraživačkih interesa autora tenjihovim različitim teorijskim i meto-dološkim polazištima u bavljenjudramskim i kazališnim temama, ovajzbornik predstavlja doprinos prouča-vanju intertekstualnosti u nas. 185184 I  KAZALIŠTE 41I42_2010Znanstveni skupovi na Krležinimdanima u Osijeku svake se godinebave temama koje su relevantne uproučavanju hrvatske drame i kazali-šta. Intertekstualnost je evidentnofenomen koji ne prestaje biti zanim-ljiv znanstvenicima, što potvrđuje iznanstveni skup održan u sklopumanifestacije Krležini dani u Osijeku2008. godine pod naslovom Tekst,podtekst i intertekst u hrvatskoj dra -mi i kazalištu. Zbornik sa skupa sadr-ži dvadeset pet referata čiji su autoriznanstvenici i kazališnih umjetnici. U prvom izlaganju, koje već tradicio-nalno pripada nekom od suvremenihhrvatskih dramskih pisaca, SlobodanŠnajder govori o svojim dramama.Slijedi tekst Krešimira Šimića koji,pišući o Vetranovićevu prikazanju Po -rod Jezusov, tvrdi da je pisac inter-tekstualnim postupkom asimilirao istvaralački inkorporirao pjesničketradicije koje su mu bile na raspola-ganju (pastorala, petrarkistički dis-kurs, folklor i usmene narodne pje-sme, religioznu liriku, pasionsku mo -tiviku itd.). Janja Prodan piše o izvedbama Drži -ćeva Dunda Maroja u pečuškom ka -zalištu, a Đuro Franković o liku Niko -le Zrinskog u pučkom pjesništvu.Anica Bilić razmatra intertekstualneveze između tragedije Petronij AnteBenešića i romana Quo vadis Henry -ka Sienkiewicza, stavljajući pritomnaglasak na postupak transstilizacijei žanrovske transpozicije iz romanes -knog u dramsko. Analizirajući Smrt Smail-age ČengićaMilana Ogrizovića, Ivan Trojan ospo-rava da se radi o drami prema Mažu -ranićevu epu (kako je to Ogrizovićsmatrao). On tvrdi da je riječ o dra-matizaciji epskog predloška, a kaoglavni razlog navodi Ogrizovićevopre tjerano korištenje posredujućegkomunikacijskog sustava u prezenta-ciji dramske priče. Antonija Bogner-Šaban detaljno razmatra interteks -tualnost jednočinke Tlavatá i tročin-ke Oči Milana Marjanovića koje sezasnivaju na predlošku SofokloveAn tigone. Renate Hansen-Kokorušus poređuje Donadinijev roman Vija -vi ca i dramu Bezdan s Krležinim cik -lu som Glembajevi, posebice s Ledom.Krleža je, drži autorica, od Donadi -nija preuzeo elemente strukture ikonstelacije likova koje je podvrgnuokarnevalizaciji i pretvorio ih u kružnustrukturu koja nikako ne predviđarje šenje.O drami Čovjek ne će da umre Kal -ma na Mesarića i njezinoj interteks -tualnoj igri s biblijskom matricompiše Ivica Matičević, ističući da Me -sa rić iz Biblije preuzima elementeradnje, odnose među likovima tesim boličku motiviku i na taj način iro-nično i kritički propituje pojave i vri-jednosti svoga vremena. Ivan Lozicabavi se verbalnom sastavnicom obi-čaja pa tvrdi da ona nije tek pukozapisivanje verbalnoga kod obredneizvedbe, nego da mora uključivati itumačenje, verbalizaciju recepcije ito ne samo u trenutku izvedbe običa-Ozana IvekovićNove knjigeKRLEŽINI DANI U OSIJEKU2008. TEKST, PODTEKST IINTERTEKST U HRVATSKOJDRAMI I KAZALIŠTU. Priredio Branko Hećimović.Zavod za povijest hrvatskeknjiževnosti, kazališta iglazbe HAZU, Odsjek zapovijest hrvatskog kazališta√ Hrvatsko narodno kaza-lište u Osijeku √ Filozofskifakultet, Osijek. Zagreb √ Osijek 2009.Prilog proučavanjuintertekstualnosti

Croatian

Prilog proučavanju intertekstualnosti (Krležini dani u Osijeku 2008. Tekst, podtekst i intertekst u hrvatskoj drami i kazalištu. Priredio Branko Hećimović)

Prilog proučavanju intertekstualnosti (Krležini dani u Osijeku 2008. Tekst, podtekst i intertekst u hrvatskoj drami i kazalištu. Priredio Branko Hećimović)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia