Naplata ulaska prometa u centar grada

Abstract

Gradovi sve intenzivnije razvijaju svoje prometne strategije kako bi ostvarili širi raspon ciljeva politike. Nemogućnost proširivanja kapaciteta središnjih gradskih ulica u prvi plan nameće upravljanje prijevoznom potražnjom strategijom „naplate zagušenja“ za koje se do sada odlučio određeni broj gradova i koja se pokazala uspješnom. U Hrvatskoj postoje dva sustava neizravne naplate naknade za ceste i to kroz cijenu goriva i kroz naknade koje se plaćaju prilikom registracije vozila. Najčešći primjer je zagušenje vozilima javnog gradskog prijevoza u vrijeme „špica“ što se ne pojavljuje samo u velikim gradovima, već također i u malim gradovima. Ekonomisti su desetljećima težili korištenju naplate u reguliranju prometa. Međutim sa nekoliko iznimaka, urbana naplata cestarine je rijetko primjenjena.The cities are developing their treffic strategies more and more intensively in order to achieve a wider range of political goals. The inability to expand the capacity of main city streets brings into focus the governing of traffic demand strategy „the payment for congestion“, for which a number of cities has opted up until now, and which has proven to be successful. In Croatia there are two systems of payment for roads, through the price of fuel, and through charges, which are paid when registering vehicles. The best example is the congestion of public transportation during rusg hour, which does not occur only in big, but also in small cities. For decades economists have been striving for the usage of payment tools in the regulation of traffic. But with few exceptions, the urban payment tool has rarely been applied