Dubravka Ivšić Majić

Perina Vukša Nahod

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Odakle nam riječi?39DUBrAvKA	IvŠIć	MAJIć	I	PerINA	vUKŠA	NAHOD	Tko će poć va ocat, a tko otić na kvasinu?Ocat i ulje nalaze se u svakoj kuhinji, na stolu u mnogim restoranima, uobičajen su začin za salate, neizostavan sastojak brojnih jela, a primjenu imaju u kućanstvu i izvan kuhinje. Očekivano je da su riječi za dva tako obična i svima poznata pojma u hrvatskome jeziku stare	–	posvjedočene	su	barem	od	15.	st.	Premda	stare,	one	u	hrvatskome	nisu	naslijeđene	slavenske riječi, nego su rane posuđenice iz latinskoga.Riječ ocat posuđena je iz latinskoga acetum ̒ ocatʼ, točnije ̒ vinski ocatʼ, a o ranome vremenu posuđivanja (prije 7. st.) govori nam glasovni razvoj – hrvatsko o na mjestu latinskog a. Riječ je potvrđena u svim trima hrvatskim narječjima. u čakavskim govorima na kvarneru (npr. novalja, Rab, Omišalj), u Hrvatskome primorju (novi vinodolski) i u Istri	(Medulin,	Brseč)	u	kosim	padežima	može	doći	do	zamjene	c sa s, npr. G. jd. osta. u štokavskim govorima (npr. dubrovnik, Putniković na Pelješcu) analogijom prema kosim padežima nastao je nominativni lik osto. u kajkavskim je govorima zabilježeno nekoliko varijanti: ocet (Sveti Đurđ), ocẹt (Peteranec), oct (varaždin), oct (kupinec, Pisarevina) ili ost (Lukovdol, Osojnik) te primjeri s protetskim j – jocet (Okešinec) ili joct (virje).Latinska riječ acetum rano je posuđena i u germanske govore te je dala srednjovisokonjemački lik ezzīh (suvremeno njem. Essig), koji je posuđen u slovenski kao jẹ́sih, a istoga su podrijetla i likovi jesek (Tršće), jeseh (delnice) ili jesih (Fužine) u zapadnim goranskim govorima.Osim toga, latinsko acetum u hrvatski je posuđeno ponovno u novije doba u kemijskim nazivima acetat ʻsol octene kiselineʼ i aceton. imenica acetum izvedena je od latinskoga glagola aceo ʻbiti kiseo, biti oštarʼ, od indoeuropskoga korijena *h2ek’- ʻbiti oštarʼ. Od istoga je korijena u latinskome nastao i pridjev acer ʻoštarʼ, od kojega je izveden lik *acrumen, a taj je u talijanskome postao agrume – naziv za kiselkasto voće (limun, naranču, grejp, mandarinu i sl.). Gledamo li još dublju jezičnu srodnost, indoeuropski korijen *h2ek’- ʻoštarʼ dao je u grčkome pridjev ἄκρος ʻkrajnji, najviši, koji stršiʼ. Od toga su pridjeva tvorene brojne složenice, a neke od njih dospjele su i u hrvatski, npr. akropola (ἀκρόπολις) ʻgornji gradʼ, akrostih (ἀκροστιχίς) ʻpjesma	 u	 kojoj	 početna	 („vršna”)	 slova	 stihova	 tvore	 riječ	 ili	 porukuʼ i akronim ʻriječ tvorena	od	početnih	(„krajnjih”)	slova	ili	slogova	niza	riječiʼ i još akrobat (ἀκροβατής), doslovno ʻkoji hoda na vršcima prstijuʼ.vratimo se na ocat. Od granice srednjočakavskoga i južnočakavskoga dijalekta počinje područje na kojemu se za ʻocatʼ čuje slavenska riječ kvasina, a tako je i u novoštokavskim ikavskim (škabrnja, Lovreć, komin) i ijekavskim (Slivno Ravno) govorima. Riječ je izvedena od osnove kvas ʻštogod kiselo: kiselo tijesto, fermentirano pićeʼ, odakle je i ruski 40HRvaTSki jeZik 2017. – broj 2квас, poznato piće od raži i ječma te hrvatski kvasac. Sve te riječi potječu od korijena koji je i u riječima kiseo, kiseliti. U	 štokavskim	 se	 govorima	 u	 Slavoniji	 (Bebrina,	 Garčin,	 Gradište)	 u	 značenju	 ʻocatʼ pojavljuje riječ sirće, uz varijante sirket (Okučani) i sirke (davor), koja nema veze sa sirom, nego je turcizam perzijskoga podrijetla (tur. sirke).Riječ ulje posuđena je iz latinskoga oleum ʻuljeʼ, točnije ʻmaslinovo uljeʼ. Latinska riječ oleum ʻmaslinovo uljeʼ, baš kao i riječi olea, oliva, koje označavaju ʻmaslinuʼ kao drvo i plod, podrijetlom su iz grčkoga (ἐλαία ʻmaslinaʼ, ἔλαιον ʻ(maslinovo) uljeʼ). Značenje, odnosno srodnost riječi oleum ʻuljeʼ s riječima olea, oliva ʻmaslinaʼ pokazuju da je izvorno ulje upravo maslinovo ulje. Riječ je također zabilježena u svim trima narječjima. u štokavskome su ovjerene dvije inačice: ulje (Grubišno Polje, dubrovnik) ili uje (klis, Opuzen, Putniković). u čakavskim govorima nalazimo ulje (novalja, Rivanj, kukljica, komiža), uje (Pitve,	Brusje), uli (Omišalj), ule (crikvenica, nerezine), ulji (kraljevica, novi vinodolski), uji (Grobnik), vuje (vrgada). i u kajkavskim su govorima zabilježene mnoge fonološke inačice, među kojima su ulije (cerje Zagrebačko), ualje (ivanec), uolje (Sveti križ Začretje), uole (Gerovo), ọļe (Sveti Đurđ), ulje (Mursko Središće) te primjeri s početnim suglasnicima vulje (kupljenovo) i xoļe (u govorima podravskoga dijalekta).u mnogim čakavskim govorima na kvarneru, u Hrvatskome primorju i u istri od riječi ulje izvedene su riječi uljika (kraljevica, Medulin, kaldir), ulika	(Baška,	Senj,	Kraljevica,	Grobnik, Medulin, Labin) ili ulikva (Omišalj), koje označuju maslinu.Latinska riječ oleum postala je riječ kojom se označuje ulje u mnogim europskim jezicima: romanski jezici poput talijanskoga i francuskoga svoje su riječi oglio (tal.), odnosno huile (franc.), naslijedili iz latinskoga, dok su germanski jezici poput engleskoga i njemačkoga svoje riječi oil (engl.), odnosno Öl (njem.), posudili iz latinskoga. Latinska riječ oleum dospjela je i u druge slavenske jezike, primjerice slovenski ọ́lje te češki i poljski olej. u Slavoniji i drugim štokavskim govorima u značenju ʻuljeʼ upotrebljava se riječ zejtin (Bebrina,	Brodski	Stupnik,	Slobodnica)	 ili	zetin (cerna, darda). Ta je riječ turcizam arapskoga podrijetla, kojemu je izvorno značenje također ʻmaslinovo uljeʼ. i slavenska riječ maslina upućuje na najvažniju primjenu te biljke. naime, riječ maslina izvedena je od imenice maslo, kojoj je jedno od najstarijih značenja ʻuljeʼ. Od iste riječi maslo (od starijega *maz-slo) izvedena je i riječ maslac, a svim je tim riječima u osnovi glagol mazati, pa je izvorno značenje ʻono čime se mažeʼ. Od osnove glagola mazati izvedena je i riječ mast (od starijega *maz-tь), doslovno ʻono što se mažeʼ. danas se riječ mast povezuje s masnoćom, netopljivom tvari u živim organizmima, no u starijemu jeziku riječ mast posvjedočena je i u značenju ʻbojaʼ i ʻboja putiʼ, pa tako i u frazemu premazan svim mastima, koji se govori za lukave, prepredene ljude, mast ne znači ʻmasnoćaʼ nego ʻbojaʼ.

Tko će poć va ocat, a tko otić na kvasinu?

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia