Institute for Medical Research and Occupational Health
Abstract
Izvršena je audiološka analiza kod 439 brodogradilišnih radnika, koji su radili na 13 raznih bukom ugroženih radnih mjesta. Analiza se vršila u tri pravca: vršena su mjerenja intenziteta i kvaliteta buke na pojedinim mjestima. Buka je zatim snimana na magnetofonske vrpce i kasnije spektroskopski analizirana. Svima radnicima je audiometrijski ispitan sluh, pa je ustanovljeno, da kod polovice pregledanih postoje teža i teška oštećenja sluha. Samo kod 3 slučaja ustanovljene su svježe akustične traume, a u četiri slučaja potpuna refrakternost na štetno djelovanje buke. Analiza komponiranih audiograma pokazuje veliku fluktuaciju težine oštećenja sluha prema pojedinim radnim mjestima, što opet ovisi o intenzitetu buke, u kojoj pojedine grupe radnika rade. Komparativna analiza audiometrijskih nalaza i spektroskopskih analiza buke pokazala je usku povezanost oblika i težine oštećenja sluha radnika sa pojedinih radnih mjesta s frekventnim i intenzitetskim karakteristikama buke odnosnih radnih mjesta. Analiza je dokumentirana sa 31 audiogramom, sa 16 fotospektrograma buke, sa 9 komponiranih audiograma i sa 27 tablica. Iznijeti su glavni principi medikolegalne problematike profesionalnih traumatskih oštećenja sluha bukom i kratke smjernice za definitivnu kodifikaciju. Kod preventivnih i profilaktičkih mjera medicinskog karaktera iznijet je prijedlog osnivanja audioloških kartona za sve radnike po fabrikama, gdje se radi uz jaču buku, a osim toga obvezatan pregled svih novih radnika. Izloženi su principi individualne zaštite od buke pomoću antifona, te ukazano na potrebu uključivanja gluhih ljudi na rad u tvornicama, gdje vlada jaka buka.Audiological analysis of 439 workers in the shipyard was performed. The workers worked in 13 different noisy places. The analysis was done in three ways: The intensity and quality of noise in different places was measured. Afterwards the noise was recorded on a tape recorder and then spetroscopically analysed. All workers were audiometrically examined and it was stated that 50 per cent had severe reduction of hearing. A fresh acoustic trauma was found in only 3 cases and complete unsusceptibility to noise in 4 cases. The analysis of composed audiograms shows great fluctuation of the severity of the damage of hearing depending on noise in working places. The comparative analysis of audiometric curves and spectroscopic pictures reveals a close connection between the severity of the loss of hearing and the frequencies and intensity of noise in different places of work. The main medicolegal principles are pointed out with a brief indication concerning codification. The establishment of audiological cards for all factory workers is· proposed, as well as the use o antiphons for individual protection. The authors suggest that deaf people should be employed in all the factories with extremely noisy working places. The advantages of such a policy are strongly emphasized
