Istarski su čakavski govori u dijalektološkim atlasima koji zahvaćaju područje
izvan Republike Hrvatske zastupljeni malim brojem punktova. U Općeslavenski
lingvistički atlas (OLA) i Europski lingvistički atlas (ALE) uključena
su svega dva punkta: Žminj i Rukavac, a građa je iz tih govora sadržana u osam
objavljenih knjiga OLA koje objedinjuju fonetsko-gramatičke značajke korpusa.
S obzirom na to da je razvoj stražnjega nazala u brojnim autohtonim istarskim
čakavskim govorima dvojak, pa i trojak, a refleks a posebnost nekih buzetskih
govora, ali u sufiksu infinitivnih osnova glagola II. vrste i drugih govora
na području Istre, podatci iz punktova uključenih u OLA i ALE ne pružaju
stvarnu sliku o rasprostiranju te izoglose. Stoga su radi preciznijega uvida u
distribuciju tih reflekasa i prikaza na jezičnoj karti, konzultirani i drugi izvori,
u prvom redu korpus Hrvatskoga dijalektološkoga (jezičnog) atlasa (HDA,
odnosno HJA) s punktovima različitih čakavskih dijalekata: ekavskoga, buzetskoga,
ikavsko-ekavskoga, jugozapadnoga istarskoga ili štakavsko-čakavskoga
i južnoga ikavskoga dijalekta.In dialectological atlases that include the areas outside the territory of the
Republic of Croatia, Istrian Čakavian Idioms are represented in a small number
of dialectological points. The Općeslavenski lingvistički atlas (OLE) (General
Slavic Linguistic Atlas) and the Europski lingvistički atlas (ALE) (European
Linguistic Atlas) mention only two such dialectological points – Žminj and
Rukavac – and the linguistic materials collected from these varieties are contained
in the eight published books of OLA that deal with the phonetic-grammatical
characteristics of the corpus. Considering that the development of the back nasal
in many autochthonous Istrian Čakavian idioms is twofold, and even threefold,
and that the reflex of ‘a’ is a characteristic of some idioms in the area of Buzet
(but in the suffix of the infinitive base of the type-2 verbs of other idioms in Istria,
as well), the data from the dialectological points included in OLA and ALE do
not reveal the true picture of the distribution of this isogloss. Therefore, in order
to gain a more precise insight into the distribution of these reflexes and to show
their distribution on a linguistic map, we consulted other sources – primarily
the corpus of the Hrvatski dijalektološki (jezični) atlas (Croatian Dialectological
[Linguistic] Atlas – HAD, that is, HJA), which includes dialectological points of
various Čakavian dialects: Ekavian, Buzet, Ikavian-Ekavian, South-west Istrian
or Štakavian-Čakavian and the South Ikavian dialect
