The paper outlines the process of the modernisation and improvement of the general administrative procedure in the Former Yugoslav Republic of Macedonia. It contains a review of the crucial novelties and ccompanying critical remarks. Furthermore, the paper presents the essential standards and guidelines for the functioning of the administration, which served as a basis for preparation of the macedonian Law on General Administrative Procedure (LGAP) along with
various theoretical perspectives. The paper starts with a definition of the administrative procedure in the legislation and in several doctrines. A few perspectivesare offered: the administrative procedure can be defined in the light of the classical Weberian theory of bureaucracy or with regard to modern doctrines such as New Public Management (NPM). Speaking of legislative definitions, on the other hand, the paper outlines the Macedonian LGAP, but also the respective laws of other countries (France, Finland, Croatia, and others). The paper goes
on to offer an overview of the basic principles of administrative procedure, making particular reference to newly introduced ones in the Republic of Macedonia. A special emphasis is placed on the principle of proportionality, the principle of delegation of the authority to decide (to issue a decision), the principle of legal protection, and silence of the administration as its subcomponent. These principles are thoroughly analysed, as are the reasons and the needs why they were introduced to the Macedonian LGAP. Finally, several critical remarks are made. The authors conclude that the process of the adoption of the LGAP is highly problematic, and that there is a serious lack of training of the public
servants who are expected to implement it in the future.U radu se opisuje proces modernizacije i unaprijeđenja općega upravnog postupka u Republici Makedoniji te se daje pregled ključnih novosti i kritički osvrt na njih. Također, navode se standardi i smjernice za funkcioniranje uprave koji su poslužili kao temelj za izradu makedonskoga Zakona o općem upravnom postupku (ZUP-a) te se prikazuju različita teorijska gledišta na njih. Rad započinje definicijom upravnoga postupka u zakonodavstvu i prema različitim doktrinama. Pritom se navodi se nekoliko gledišta: upravni postupak koji se može tumačiti u svjetlu klasične Weberove teorije birokratske organizacije
ili upravni postupak koji se može tumačiti u svijetlu modernih doktrina poput Novoga javnog menadžmenta. Što se tiče zakonodavnih definicija, u radu se opisuje makedonski ZUP ali i podudarni zakoni drugih zemalja (Francuske, Finske, Hrvatske i drugih). Definiciju upravnoga postupka slijedi pregled njegovih osnovnih načela, s osvrtom na ona načela koja su upravo uvedena u Republici Makedoniji. Posebna se pažnja posvećuje načelu proporcionalnosti, načelu delegiranja ovlasti za donošenju odluka, načelu pravne zaštite i šutnji uprave kao njegovom sadržajnom dijelu. Navedena se načela detaljno analiziraju
kao i razlozi zbog kojih su uvrštena u makedonski ZUP, nakon čega se
daje kritički osvrt na svako do njih. Autorice zaključuju da je proces usvajanja ZUP-a krajnje problematičan, te upozoravaju na ozbiljan nedostatak obrazovnih programa usmjerenih na osposobljavanje javnih službenika koji će zakon provoditi u budućnosti
