Uvod: Arterijska hipertenzija i debljina kod djece su u
stalnom porastu i međusobno su povezane. Postoje
studije koje pokazuju razlike u karakteristikama kontinuiranog
mjerenja arterijskog tlaka (KMAT) u smislu
nepovoljnih nalaza u normotenzivne djece ovisno o indeksu
tjelesne mase (ITM), što povećava kardiovaskularni
rizik.
Cilj: Analizirati postoje li razlike u karakteristikama
KMAT-a ovisno o ITM kod djece i adolescenata sa dijagnosticiranom
esencijalnom hipertenzijom.
Materijali i metode: Retrospektivno su analizirani podaci
132-oje pacijenata sa esencijalnom hipertenzijom u
dobi od 10 do 18 godina; podijeljenih u tri grupe ovisno
o ITM u one sa normalnom tjelesnom masom (ITM
<85.c. za dob i spol), prekomjernom tjelesnom masom
(ITM 85-95.c. za dob i spol) i pretile (ITM≥95.c. za dob i
spol). Svima je rađeno KMAT-a i analizirane su kliničke
značajke ispitanika. Za statističku analizu korišteni su
F-test jednolikosti varijanci te T-test dva uzorka nejednakih
varijacija i za sve rezultate statistička značajnost
je određena kao P<0,05.
Rezultati: Nije utvrđena statistički značajna razlika u
prosječnim vrijednostima sistole i dijastole, prosječnim
vrijednostima dijastole i sistole danju i noću, tlaku pulsa,
prosječnoj vrijednosti pulsa u 24 h, te postotku neopadajućeg
(eng. non diper) obrasca ovisno o ITM.
Zaključak: Rezultati ne pokazuju statistički značajne
razlike u parametrima mjerenim KMAT-om kod djece i
adolescenata sa esencijalnom hipertnezijom, što upućuje
na mogući združeni utjecaj genetskih, okolišnih
faktora i debljine na krvni tlak kod djece i adolescenata
sa esencijalnom hipertenzijom. Preporuka su nefarmakološke
mjere kako u prevenciji, tako i liječenju
hipertenzije kod djece i adolescenata, koje uključuju
prehrambene navike i način života
