Članak preispituje odnose znanosti, umjetnosti, filozofije i medija u današnjem dobu, istražujući ulogu mitova i imaginacije u oblikovanju korpusa znanja. U tom kontekstu, problematiziraju se dva aktualna „slučaja”, kao dvije vrijednosne paradigme u kojima se današnje znanje, impregnirano mitovima i imaginacijom, događa. Jednu koncepciju istraživanja u tekstu institucionalno zastupa CERN (Europska organizacija za nuklearna istraživanja), a drugu Damanhur (Federacija Damanhur). U slučaju prve je istraživačka ideologija globalistička; kao takvu je financijski i politički podupiru aktualni centri moći, okrenuta je medijskoj i turističkoj promociji te populariziranju znanosti, umjetnosti i vještina koje podržavaju nove napredne tehnologije. Druga ideološka koncepcija je antiglobalistička i promovira integralni koncept znanja, kao i eklektiku umjetničkog stvaralaštva, i oslanja se na ekologiju i koncepciju održivog razvoja; medijski je daleko manje vidljiva, odnosno manje prisutna u eteru (u rasponu od ilegalnog rada, pa sve do turističke atrakcije), a svoja postignuća temelji kako na novim, tako i na drevnim tehnologijama, mitovima i znanjima.The article examines the relationship of science, art, philosophy and media in today’s era, exploring the role of myth and imagination in the creation of a corpus of knowledge. In this context, there are two cases; as well as two value paradigms in which today’s knowledge, impregnated by myths and imagination, it happens. One concept of research, referred to as institutional represented CERN (European Organisation for Nuclear Research), a second Damanhur (Federation of Damanhur)
