ZONALNA PROCJENA I INTERPOLACIJA KAO ISTOVREMENI PRISTUPI U SLUČAJU MALOG ULAZNOG B ROJA PODATAKA (PRIMJER POLJA ŠANDROVAC, SJEVERNA HRVATSKA)

Abstract

The Bjelovar Subdepression area in Northern Croatia was analysed, especially the Šandrovac Field that is located in the northern part of the subdepression. In this example, e-log depth marker Z’, i.e. the Pannonian and Pontian boundary, was used as an input data. The data were statistically analysed for the entire subdepression from 497 data readings from the regular grid with cell size of 1x1 km that covers the existing palaeostructural map. Then is selected 18 well data within the Šandrovac Field where e-log markers are recognised (an example of a small number of data). They are also read directly for given structural map and mapped using one of the declustering methods known as Thiessen polygon method or Kriging. It is concluded when the mapping includes small number of data, and consequently local uncertainties, the subsurface mapping need to be done on both ways and maps compared.Analiziran je prostor Bjelovarske subdepresije, osobito polje Šandrovac koje se nalazi u sjevernom dijelu. U ovom primjeru kao ulazni podatci uporabljene su dubine EK-markera Z\u27, tj. granice panona i ponta. One su statistički analizirane na razini cijele subdepresije iz 497 podataka očitanih iz pravilne mreže s ćelijama veličine 1x1 km kojom je prekrivena postojeća paleostrukturna karta. Nadalje, odabrano je 18 bušotinskih smjestišta unutar polja Šandrovac gdje su karotažom određene dubine markera (primjer malog ulaznog broja podataka). I oni su očitani izravno sa spomenute karte te kartirani jednom od deklasterizacijskih metoda, tj. metodom Thiessenovih poligona ili kriginga. Zaključeno je kada kartiranje uključuje značaje lokalne nesigurnosti te mali broj podataka, opravdano je dubinsko kartiranje na oba prikazana načina te usporedba rješenja