Krešimir Peračković

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Ocjene i prikazi179Filip MajetiÊ, Zagreb upostindustrijsko doba,Institut druπtvenih znanostiIvo Pilar, Zagreb, 2015.,224 str. U izdanju biblioteke Studije Instituta druπ-tvenih znanosti Ivo Pilar objavljena je 2015.knjiga dr. sc. Filipa MajetiÊa Zagreb u post-industrijsko doba. Glavni je predmet auto-rova istraæivanja transformacija ekonomskei obrazovne strukture stanovniπtva Zagrebau razdoblju socijalizma i postsocijalizmaodnosno izmeu 1953. i 2011. Elementiekonomske strukture koje autor analizirasu sociodemografska obiljeæja stanovniπtvaaktivnost, djelatnost i zanimanje, a elementobrazovne strukture je stupanj obrazovanjaodnosno πkolska sprema stanovnika Zagre-ba. Knjiga sadræi sedam poglavlja, popis li-terature te saæetak i biljeπku o autoru na hr-vatskom i engleskom jeziku. U prvom,uvodnom poglavlju, autor donosi predmetistraæivanja i ciljeve te potom kraÊi opisstrukture rada po poglavljima. Najprije se postavlja pitanje zaπto je ukontekstu postindustrijskog doba (osobitosociolozima) vaæno prouËavati urbana pod-ruËja i zaπto je za ovu studiju izabran baπZagreb? PolazeÊi od podataka Svjetske ban-ke iz 2013. MajetiÊ istiËe kako je vaæno obi-ljeæje danaπnjih (postindustrijskih) druπtavau okviru zapadne civilizacije upravo visokudio urbanog stanovniπtva u ukupnoj po-pulaciji. Tako je i u Hrvatskoj 2011. godine59,5% ukupnog broja stanovnika æivjelo uurbanim podruËjima, a stanovniπtvo gradaZagreba Ëinilo je Ëak 31% ukupne urbanepopulacije Hrvatske. PolazeÊi od te Ëinjeni-ce i prethodno definiranog predmeta istra-æivanja, temeljni cilj koji MajetiÊ postavljajest istraæiti ima li stanovniπtvo Zagreba(prema navedenim indikatorima ekonom-ske i obrazovne strukture) obiljeæja postin-dustrijskog druπtva, pa je stoga istraæivaËkiproblem u ovom radu, kako u teorijskojkonceptualizaciji tako i u empirijskoj anali-zi, smjeπten u socioloπku perspektivu. Drugo poglavlje naslovljeno je Postin-dustrijsko druπtvo i sadræi dva potpoglavlja:Dolazak postindustrijskog druπtva i Obiljeæ-ja postindustrijskog druπtva. Nakon odree-nja pojma postindustrijsko druπtvo i uz kra-tak osvrt na transformaciju industrijskog upostindustrijsko druπtvo, najprije su prika-zani osnovni koncepti i teze nekih znaËaj-nijih teoretiËara i istraæivaËa postindustrija-lizma: Bella, Webstera, Robinsa, Perkina,Reicha, Gershunyja, Rifkina, Hansena, Co-hena, Zysmana, Kumara, Castellsa, Esping-Andersena i drugih te prikazana glavnaobiljeæja postindustrijskog druπtva. Od broj-nih tema vezanih uz sam koncept postin-dustrijsko, MajetiÊ posebno obrauje tzv.klasu informacijskog rada kao i znaËajkepostindustrijske podjele rada i nematerijal-ne proizvodnje. TreÊe poglavlje, Hrvatska izmeu in-dustrijskog i postindustrijskog doba, imadva potpoglavlja u kojima autor daje pre-gled najvaænijih Ëimbenika socijalistiËke ipostsocijalistiËke modernizacije. MajetiÊevje fokus na raspravama o istaknutijim druπ-tvenim skupinama iz razdoblja socijalizma ipostsocijalizma, tranziciji iz politiËkog upoduzetniËki kapitalizam, procesu industri-jalizacije i deindustrijalizacije, πto je prika-zano kroz nekoliko socio-ekonomskih po-kazatelja tog vremena prema istraæivanjimai radovima Æupanova, SekuliÊa, RogiÊa, Si-rotkoviÊa, Domazeta i PeraËkoviÊa. »etvrto poglavlje ujedno je uvod u em-pirijski dio rada pod naslovom Socioeko-nomski razvoj Zagreba, a i ono ima dvapotpoglavlja: Zagreb od poËetaka do krajaDrugog svjetskog rata i SocijalistiËka i post-P-1920-knjizblok   12.12.16 18:08  Page 179PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. X. (2015.), br.19(1) -20(2)180socijalistiËka modernizacija. Najprije su pri-kazana glavne znaËajke dosadaπnjeg socio-ekonomskog razvoja Zagreba i najvaænijaobiljeæja razvoja strukture privrednih djelat-nosti prema sektorima u razdoblju socijaliz-ma i postsocijalizma. Osobit znanstveni do-prinos koji MajetiÊ u ovom poglavlju ostva-ruje jest multidisciplinarni pristup analizira-nom problemu, ukljuËujuÊi spoznaje iz so-ciologije, ekonomije, geografije i povijesti. Peto i πesto poglavlje Ëine empirijskidio knjige. Peto, pod naslovom Transfor-macija obrazovne i ekonomske strukturestanovniπtva Zagreba, sadræi Ëetiri potpo-glavlja. U prvom, Metodoloπke napomene,prikazani su izvori podataka, metoda istra-æivanja, indikatori promjene u obrazovnoj iekonomskoj strukturi stanovniπtva, teritori-jalni obuhvat istraæivanja (gdje je objaπnje-na razlika izmeu teritorijalnog obuhvatauæeg podruËja Zagreba i teritorijalnog obu-hvata administrativnog Zagreba) te ostalemetodoloπke napomene. U drugom potpo-glavlju prikazane su hipoteze, a treÊe je fo-kusirano samo na transformaciju obrazovnestrukture stanovniπtva Zagreba i posebnose analizira struktura stanovniπtva premaπkolskoj spremi i spolu na uæem podruËjuZagreba kao i na podruËju administrativnogZagreba. Tema je Ëetvrtog potpoglavljatransformacija ekonomske strukture stanov-niπtva Zagreba; kao prvi indikator analizirase struktura stanovniπtva u zemlji premaaktivnosti i spolu, na uæem a potom i napodruËju administrativnog Zagreba. Drugije analizirani indikator transformacija eko-nomske strukture. Analizirana je strukturaaktivnog stanovniπtva prema djelatnosti ispolu; a najprije su prikazani podaci na ra-zini Hrvatske, potom kao i u prethodnimanalizama na uæem podruËju Zagreba te napodruËju administrativnog Zagreba. TreÊiindikator je struktura aktivnog stanovniπtvau zemlji prema zanimanju i spolu; i on seanalizira na dvjema razinama Zagreba,uæem i administrativnom podruËju. U πestom poglavlju MajetiÊ ide na joπdublju razinu analizirajuÊi iste indikatore,no sada samo za zaposleno stanovniπtvo, teje stoga naslov poglavlja Transformacijaekonomske i obrazovne strukture osobazaposlenih na podruËju Zagreba. I ono,kao i prethodno, ima Ëetiri identiËno struk-turirana potpoglavlja uz naglasak da je rijeËsada o zaposlenom stanovniπtvu. Ukratko, rezultati ovih analiza pokazu-ju kako su sve autorove hipoteze potvre-ne. MajetiÊ zakljuËuje kako kljuËna obiljeæjaanaliziranih druπtvenih promjena na pod-ruËju Zagreba odgovaraju nekim vaænijimobiljeæjima druπtva u postindustrijsko doba.Ponajprije, u strukturi stanovniπtva premaradnoj aktivnosti poveÊao se udio radnoaktivnih æena; u obrazovnoj strukturi sta-novniπtva a osobito kod zaposlenih pove-Êao se udio obrazovanijih tj. raste udio oso-ba sa srednjom, viπom i visokom πkolskomspremom; procesi deindustrijalizacije i ter-cijarizacije zabiljeæeni su kroz nekoliko po-kazatelja u strukturi radno aktivnog i zapo-slenog stanovniπtva prema djelatnostimakao i u strukturi radno aktivnog stanovniπ-tva prema zanimanjima. Tako je u strukturiradno aktivnog stanovniπtva prema djelat-nostima znaËajnije smanjenje udjela u se-kundarnom sektoru zapoËeto 1980-ih, sma-njenje udjela aktivnog stanovniπtva s indus-trijskim zanimanjima poËelo je veÊ u drugojpolovici 1960-ih, no vaæno je istaknuti dase u strukturi zaposlenih na podruËju gradaprema djelatnostima moæe uoËiti da se udiosekundarnog sektora poËinje smanjivati Ëakod 1950-ih! MajetiÊ iz toga zakljuËuje kakosu neki od prikazanih procesa na podruËjuZagreba zapravo kontinuirani i priliËno du-gotrajni. Primjerice, rast udjela viπe i visokoP-1920-knjizblok   12.12.16 18:08  Page 180Ocjene i prikazi181obrazovanih stanovnika kontinuirano trajeod 1950-ih; udio zaposlenih s viπim i viso-kim stupnjem obrazovanja kontinuiranoraste od 1960-ih; u strukturi aktivnog sta-novniπtva prema djelatnostima udio osobau tercijarnom sektoru kontinuirano raste od1950-ih; u strukturi zaposlenih na podruËjugrada prema djelatnostima takoer konti-nuirano raste udio tercijarnog sektora od1950-ih, dok je udio radno aktivnih u us-luænim zanimanjima kontinuirano rastao od1960-ih. Prema tome, Zagreb je veÊ tada za-poËeo svoju transformaciju prema postin-dustrijskom gradu, barem sudeÊi premaovim promatranim indikatorima.Sedmo poglavlje je ujedno ZakljuËak ukojem MajetiÊ najprije rezimira kljuËna obi-ljeæja znaËajnijih prikazanih promjena napodruËju Zagreba u kontekstu onoga πto jeizloæeno u drugom poglavlju. Poglavlje za-vrπava zakljuËcima i prijedlozima za budu-Êa istraæivanja. Ukratko, rezultati analizegovore da promjene u socioekonomskoj iobrazovnoj strukturi stanovniπtva na pod-ruËju Zagreba odgovaraju nekim vaænijimobiljeæjima druπtva u postindustrijsko doba:u strukturi stanovniπtva prema aktivnostipoveÊao se udio aktivnih osoba kod æena;u obrazovnoj strukturi stanovniπtva pove-Êao se udio obrazovanijih osoba; procesideindustrijalizacije i tercijarizacije oËituju seu nekoliko pokazatelja u strukturi aktivnogstanovniπtva prema djelatnostima i zanima-njima. Meutim, analizirani podaci u Ëita-vom promatranom razdoblju takoer upu-Êuju na Ëinjenicu da su neki od prikazanihprocesa na podruËju Zagreba kontinuirani ipriliËno dugotrajni, a za njih su odgovornibrojni Ëimbenici socijalne strukture, kulturei politike. U kojoj mjeri je meutim u poje-dinom razdoblju svaki od Ëimbenika utje-cao na te procese u ovom radu nije bilomoguÊe precizno odrediti. Umjesto konaËnog zakljuËka, autor natemelju dobivenih uvida otvara Ëitav niznovih pitanja za daljnja istraæivanja. Najprijepostavlja pitanje o distribuciji zanimanja podjelatnostima, kao i pitanje udjela zaposle-nih visokoobrazovanih stanovnika u zani-manjima i kod proizvodnih i neproizvodnihdjelatnosti. SljedeÊe pitanje koje dræi vaæ-nim propitati i istraæiti jest problem samestrukture gospodarstva Zagreba s obziromna njegovu stvarnu potrebu za visokoobra-zovanima te koliko takvih zagrebaËko gos-podarstvo moæe apsorbirati i kakve su uop-Êe kompetencije i kvalifikacije radne snageza stvaranje proizvoda visoke dodane vri-jednosti? To su samo neka od brojnih pita-nja za koja autor smatra da ih je potrebnojoπ analizirati i istraæiti jer podaci analiziraniu ovom radu nisu dostatni za te odgovore. Na kraju, moæemo reÊi da vrijednost iosobit znanstveni doprinos ove knjige leæemeu ostalim u analizi temeljenoj na se-kundarnim izvorima koji obuhvaÊaju Ëitavupopulaciju a ne uzorak, πto je naæalost uP-1920-knjizblok   12.12.16 18:08  Page 181PILAR — »asopis za druπtvene i humanistiËke studije / God. X. (2015.), br.19(1) -20(2)182domaÊoj socioloπkoj produkciji gotovo veÊbilo iπËeznulo. Takoer, vaæno je naglasitiautorov vrlo temeljit pristup kako koncep-tualizaciji tako i metodologiji istraæivanja,gdje se strogo pazi da se podaci ne inter-pretiraju olako i da se ne iznose povrπnegeneralizacije. Spoznaje i uvidi koje ovaknjiga pruæa upuÊuju na dugoroËne povi-jesne procese koji govore da je postindus-trijska preobrazba Zagreba, prema indika-torima koje koriste svjetski priznati teoreti-Ëari i istraæivaËi postindustrijskog druπtva,poËela znatno prije ostatka Hrvatske od-nosno veÊ u rano doba industrijalizacije usocijalizmu. Time se potvruju Bellovespoznaje da su se isti procesi odvijali i u so-cijalistiËkim i kapitalistiËkim druπtvima teda politiËka sfera i dominantna ideologijanisu bile presudan Ëimbenik odnosno pre-preka te promjene u mjeri u kojoj su to biletehnoloπke inovacije i proces demografsketranzicije. Jedina je razlika to πto je kapita-lizam na vrijeme uoËio posljedice ali i prili-ku da ﬂsam sebe« transformira u ono πtoCastells naziva informacijskim kapitaliz-mom, dok je industrijski socijalizam u ta-daπnjoj varijanti, nespreman na povijesnuËinjenicu nestanka radniËke klase kaoesencije svog ideoloπkog legitimiteta, i iztog razloga nestao s povijesne scene. I kaoπto MajetiÊ na kraju zakljuËuje, ova je knji-ga tek jedan od prvih uvida u te procese, abrojna pitanja koja se iz tog nameÊu tek tre-ba istraæiti.• Kreπimir PeraËkoviÊTomasz Jacek Lis, Polskieosadnictwo i duchowien´stwow Bos´ni i Hercegowinie wlatach 1894—1920 (PolishImmigrants and Clergy inBosnia and Herzegovina from1894 to 1920),Wydawnictwo Maria, Torun´2014, 287 pages.There is ample literature on economic mi-gration from Poland in the nineteenth andearly twentieth century; however, it con-cerns mainly the USA, Germany and Brazil,not to mention of course a lot of studies onpolitical migration (especially following thePolish armed bids for independence) andthe life of the Poles at that time, mostly inFrance and Great Britain. The more credittherefore should be given to the young re-searcher Tomasz Jacek Lis for taking up atheme hardly ever researched in Polish andCroatian, Bosnian or Serbian historiogra-phy. The layout of his book is clear and logi-cal, yet in places one may have some ob-jections as to the construction — see be-low. The work is divided into six chapterswith an introduction and conclusions. It iscomplete with a table, appendices, a list ofsource texts and an index of names.The Author’s argument is precededwith a very well thought-out and well-writ-ten Introduction. He presents here thetheme of his work, which seems to be evenbroader than indicated: “The main purposeof this study is to find out what everydaylife of Polish missionaries at the turn of thetwentieth century looked like. In this anal-ysis one must devote some space to thecolonists for whose sake the priests andmonks had come to Bosnia”1. The Authorgives a quite broad description of the Aus-P-1920-knjizblok   12.12.16 18:08  Page 182

Filip Majetić, Zagreb u postindustrijsko doba, Zagreb, 2015.

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia