Jaka Primorac

Croatian

Primorac, Jaka

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

sv. II, broj 3, lipanj 2001. 95¨Časopis Centra za ženske studije, Treća,pokrenut je 1998. godine kao časopisputem kojeg bi se promicala suvremena teorijskarazmišljanja ženske tematike te kako bi sepotaknula komunikacija o novim doprinosimaženskosti i ženskome. Svaki broj je posvećenodređenoj temi, a uz tekstove na glavnu temu,mogu se naći i članci o feminističkoj umjetnosti iknjiževnosti te prikazi časopisa i knjiga (nastranim jezicima). U dosadašnjim brojevima suobrađene teme identiteta, teologije i žudnje, atema najnovijeg (četvrtog) broja jeekofeminizam.Ovaj broj je strukturiran kroz pet blokova: prvise bavi ekofeminizmom, drugi pojmom subjekta,treći je koncentriran na teatar i film, četvrti namnudi razmatranja o likovnosti, a unutar petogbloka prezentirane su recenzije. Kao i dosadobjavljeni brojevi, nudi mnoštvo relevantnihčlanaka koji daju važan  doprinos ženskojtematici na ovim prostorima.Ekofeminizam je u nas novo područje tezaslužuje da ga se pobliže predstavi našemčitateljstvu. Ono nema neku jedinstvenudefiniciju, ali se može reći da ekofeminističkipristup uključuje antropologijsko, spiritualno-duhovno i političko-aktivističko, ka prirodiusmjereno djelovanje koje se bazira na etici skrbi.Za početak nam je predstavljeno djelo MarijeGimbutas čija važnost leži u tome štoekofeministkinjama pruža vjerodostojnopovijesno uporište. Marija Gimbutas jearheologinja litavskog podrijetla po kojoj jepretpovijest ranog neolita Stare Europe bitnomatrijarhalno doba kooperacije, skrbi ipovezanosti s prirodom (navedeni elementiujedno predstavljaju i ideale ekofeminističkeprakse).Upravo pitanjima vrijednosti skrbi, prirode iženskog bavi se i tekst Glorije Orenstein Premaekofeminističkoj etici šamanizma i svetog ukojem ona teorijski propituje svoje inicijacijskoiskustvo, a šamansku praksu naroda Sami (kao isvaku drugu šamansku praksu) prikazuje kaoekofeminističku.Trećavol. II, br. 2,Centar za ženske studije, Zagreb, 2000, 185 str.Jaka PrimoracPobliže definiranje problema ekofeminizmadaje nam Francoise D’Eubonne (koja je i skovalatermin ekofeminizam 1974. godine kako biapostrofirala nasilje nad ženom i prirodom kaorezultat muške političke i kulturne dominacije) usvom članku Što bi moglo biti ekofeminističkodruštvo?  Kao suprotnost tome tekstu (s obziromna žargon kojim se autorice služe), stoji tekstMarti Keel Od herojske prema holističkoj etici:ekofeministički odgovor. Ključno pitanje kojimse bavi članak: je li herojska etika (spašavanje“Majke Prirode” od zlikovaca) djelotvoranodgovor na dominaciju nad prirodom ili je samojoš jedan osvajač pod novom maskom?Ekofeministkinje traže drukčiji pristup krizi uprirodi – predanost cilju društvenetransformacije te važnost o svemu što čini život,dakle, zalažu se za jedan holistički pristup.Kao najdinamičniji element teorijskihrasprava ekofeminizma ističu se raspraveekofeministkinja sa zagovaračima dubinskeekologije. Pobliže o tome odnosu nam govoretekstovi Val Plumwood i Michaela E.Zimmermana. Unatoč sličnostima tih dvajupristupa ne postoji opća suglasnost u svimstavovima. Ekofeministkinje smatraju dadubinski ekolozi ne shvaćaju pravi razlogdominacije nad prirodom- a to je patrijarhat.Za važnost ekspliciranja ekofeminizmaiznimno je zanimljiv i članak Vandane ShivePrijetnje biološkoj i kulturnoj raznolikosti, jer jejedna od ključnih postavki ekofeminizma i načelobioregionalizma – privrženosti određenommjestu i njegovim ljudskim/neljudskimstanovnicima. Homogenost i politikamonokultura postaju prijetnje. Raznovrsnost,kao imperativ preživljavanja, omogućuje nam dastavimo u pitanje tri vrste kolonizacije –kolonizaciju prirode, kolonizaciju žena ikolonizaciju Trećeg svijeta.Članak Suzane Marjanić Životinjsko uvilinskom donosi nam zanimljiv prikaz ovilinskom dobu iz naše usmenoknjiževnepredaje. U svom tekstu autorica pokušavaprikazati androcentričnu transformaciju izatiranje slika o vilinskom dobu.U drugom dijelu časopisa, koji se baviproblemom subjekta, izlaganja se koncentrirajuna djelo Judith Butler, jedne od najpoznatijihameričkih autorica suvremene feminističketeorije. Maja Uzelac daje nam prikazmeđunarodnog seminara “Kriza subjekta:dekonstrukcija i ponovno promišljanje pojmaRecenzije - Prikazisv. II, broj 3, lipanj 2001.96jedinstvenog subjekta” održanog sredinom lipnja2000. godine na Ohridu.Karizmatična Judith Butler je predstavljenačlankom Djelovanje stila za subjekt u krizi koji jebio glavna okosnica svih diskusija na seminaruna Ohridu.Tekst Katarine Kolozove, organizatoriceskupa i voditeljice Istraživačkog centra za rodnestudije Euro-Balkan – nadaje važnost teorijesubjektiviteta Judith Butler.Sljedeća dva bloka vezana uz teatar, film ilikovnost pružaju nam zanimljive i vrijednetekstove iz područja feminističkih iščitavanjaumjetnosti, od kojih bih izdvojila tekst NatašeGovedić Macbeth: vještice iz garderobe WilliamaShakespearea  u kojem autorica pokušavademonstrirati Macbethovu shizoidnuidentifikaciju s vješticama te time pokazujenjegovu želju da prekine s patrijarhalnim ivojničkim poretkom. Također pokušava pokazatimoć/nemoć Macbethove bolesti i Macbethovotraganje za ženskošću u sebi.U posljednjem bloku predstavljene surecenzije knjiga i časopisa o ženskoj problematiciobjavljenih na hrvatskom jeziku. Također, nesmije se zaboraviti ni likovni blok kroz koji namse u svakome broju predstavljaju važne likovneumjetnice iz zemlje i svijeta, a koji uređuje LjiljanaKolešnik.¨Hrabri telefon - telefon za zlostavljanu izanemarenu djecu osnovan je u sklopuPsihotrauma centra, sredinom listopada 1997.godine, s ciljem pružanja savjetodavne pomoćizlostavljanoj djeci, te davanja nužnih informacijaosobama koje žele nešto više saznati o ovojproblematici. U rujnu 2000. registriran je kaonevladina, neprofitna udruga pri Ministarstvupravosuđa, uprave i lokalne samoupraveRepublike Hrvatske.Ideja za pokretanje ove linije, po uzoru naHrabri telefon i Tjedaninicijative “Zlostavljanjedjece - šutnja jesudioništvo”MM-centar i Teatar &TD, Zagreb, 15. - 20.siječnja 2001.Irma Brkovićeuropske i sjevernoameričke modele koji su sepokazali vrlo učinkovitima, proizišla je izopaženog visokog broja zlostavljane izanemarene djece uključene u terapijski rad uPsihotrauma centru.Osim pružanja savjetodavne pomoćizlostavljanoj i zanemarenoj djeci, njihovimroditeljima i stručnjacima koji rade s djecom,aktivnosti Hrabrog telefona obuhvaćaju iuključivanje djece u psihoterapijski proces, štoje omogućeno zapošljavanjem jednog psihologa,koji zlostavljanoj djeci i njihovim obiteljima pružaterapeutske usluge. Zlostavljanje djeteta se,naime, događa u osjetljivom razvojnom periodui, ukoliko se ne pruži stručna pomoć, ostavljatrajne i neizbrisive posljedice. Od veljače doprosinca 2000. u dijagnostički proces i tretmanuključeno je 173 djece, koja su upućena sHrabrog telefona, MUP-a, Centara za socijalnuskrb ili na inicijativu same obitelji.Zlostavljanje je problem o kojem žrtve isvjedoci teško progovaraju. Hrabri telefon pružamogućnost povjerljivog razgovora, te je osoba umogućnosti povjeriti se stručnoj osobi i zatražitipomoć putem zaštićenog anonimnog medija.Osim savjetovanja, telefon otvara mogućnostikonkretne intervencije - bilo da sam nazivateljna temelju dobivenih informacija obavijesti MUPili Centar za socijalni rad, bilo da to učini volonterHrabrog telefona. Također, telefon dajeinformacije o mogućnosti povezivanja saslužbama koje pružaju privremeni smještajžrtvama, te preusmjerava nazivatelje, čiji supozivi vezani za širu problematiku odzlostavljanja, kojim se telefon primarno bavi, nadruge službe i institucije.Volonterski rad na telefonu obavljajupsiholozi i studenti završnih godina i apsolventipsihologije, socijalnog rada i defektologije kojise moraju dodatno educirati za telefonskosavjetovanje i rad sa zlostavljanom djecom, takoda je jedna od aktivnosti telefona edukacija isupervizija volontera, kao i edukacija ostalihstručnjaka koji rade s djecom.Do listopada 2000. Hrabri telefon radio jeradnim danom od 12 do 15 sati, što je produženona rad od 10 do 16 sati. U 2000. godini primljenoje 705 poziva, što je 200 % više u odnosu na 1999.godinu.Nadalje, kako je zlostavljanje djece problemzajednice, a prevencija i intervencija trebajuzapočeti na lokalnom nivou, jedan od bitnihaspekata rada Udruge Hrabri telefon podizanje

Treća, vol.II, br.2

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia