Disertacija je obranjena 14. rujna 2010. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu

Marina Bagarić

Bagarić, Marina

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

kvartal VII -3 |  4-2010novi magisteriji i disertacije87MARiNA BAGARiĆviša kustosica u Muzeju za umjetnost i obrtARHiTEKT iGNJAT FiSCHER i NJEGOv ATELiERMentorica: dr. sc. Snježana Knežević, znanstvena savjetnicaDisertacija je obranjena 14. rujna 2010. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, pred povjerenstvom:dr. sc. Dragan Damjanović, docentdr. sc. Snježana Knežević, znanstvena savjetnicadr. sc. Jasna Galjer, izvanredna profesoricaSAŽETAK Zagrebački arhitekt Ignjat Fischer (1870.–1948.) projektirao je tijekom svoja četiri desetljeća duge karijere sasvim raznorodne zgrade: stambene kuće, poslovne objekte, hotele, bolnice, kino, robnu kuću. Prvi su Fischerovi projekti realizirani 1897.–1898. godine u Zagrebu. U atelieru što ga je vodio s češkim arhitektom Antonínom Hrubýjem projektirao je stambene i trgovačko-stambene zgrade u Donjem gradu. Već u najranijim radovima jasan je Fische-rov projektantski pristup: prostorna su rješenja visoko funkcionalna, a fasadni je plašt oblikovan s reduciranim neostilskim elementima. Druga faza u Fischerovoj profesionalnoj biografiji traje od 1899. do 1918., kad arhitekt istodobno surađuje na velikim graditeljskim pothvatima Zemaljske vlade i samo-stalno vodi vlastiti atelier. U tome su vremenskom protegu nastala neka od njegovih najznačajnijih i najoriginalnijih djela: privatna poliklinika Sanatorij u Klaićevoj ulici u Zagrebu (danas Dječja bolnica), prvo gradsko kinokazalište Apollo u Ilici (danas kazalište Kerempuh), zgrada slobodnozidarske lože u Nazoro-voj (danas stambena zgrada), uređenje prve zagre-bačke moderne robne kuće Kastner & Öhler (današnja Nama), uređenje trga ispred Hrvatskoga narodnoga kazališta s Meštrovićevim Zdencem života te nereali-zirani kompleks opće javne bolnice na Šalati. Između dva svjetska rata Fischer je vodio jedan od najvećih i najaktivnijih arhitektonskih ateliera u Zagrebu. Njegovi su klijenti bili veliki novčarski zavodi, indu-strijalci, trgovci, liječnici, odvjetnici, a arhitekt je vrlo često projektirao za iste naručitelje i poslovne i stambene zgrade. Fischerovi su međuratni projekti snažno utjecali na oblikovanje velegradskoga lica Zagreba. Na istočnoj strani Jelačićeva trga prema njegovu je projektu izgrađena monumentalna zgrada Gradske štedionice, na uglu Jelačićeva trga i Praške ulice poslovna zgrada Jugoslavenske banke (danas Croatia osiguranje), na istočnoj strani Dolca kuća Arko – Hercog, dvije uglovnice na Trgu žrtava fašizma. Fischerovim je projektom glavni gradski trg spojen 1931. prolazom Harmica s novom tržnicom na Dolcu. Tijekom 1920-ih u Fischerovim su se proje-ktima pokazale sve stilske tendencije desetljeća: od (neo)neoklasicizma i art decoa do novoga moderni-zma, a upravo je Fischer – izravno ili neizravno – bio zaslužan za premijernu pojavu novih tendencija u zagrebačkoj arhitekturi. Rad u velikom Fischerovu atelieru bio je istodobno i dragocjeno iskustvo i iz-vrsna referenca za sve dalje poslove brojnim mladim arhitektima, koji su potrebnu praksu nakon studija stjecali upravo 1920-ih i 1930-ih godina.Brojem svojih projekata, raznovrsnošću i speci-fičnošću arhitektonskih tipova te dugačkim lukom od historicizma do funkcionalizma koji je opisao u četrdeset godina rada Fischer se svrstava među ključne arhitekte 20. stoljeća u Hrvatskoj. ×Kvartal_8_3_zelina_1.indd   87 18/12/10   21:39:42

Arhitekt Ignjat Fischer i njegov atelier: doktorska disertacija

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia