Anera Ryznar

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

NOVA CROATICA • Zagreb, V (2011) 5495Prikaz40. HRVATSKI SEMINAR ZA STRANESLAVISTE ZAGREBA»KE SLAVISTI»KE ©KOLE(22. 8. ∑ 2. 9. 2011.)Anera Ryznar(Odsjek za kroatistiku, Filozofski fakultet ‡ Zagreb)Od 23. kolovoza do 3. rujna 2011. u Dubrovniku je odræan jubilarni40. hrvatski seminar za strane slaviste ZagrebaËke slavistiËke πkole. U radudvotjednog seminara sudjelovalo je 67 polaznika iz 24 dræave svijeta tetridesetak profesora, predavaËa i znanstvenih novaka, najveÊim dijelom sOdsjeka za kroatistiku Filozofskoga fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu, ali i izdrugih hrvatskih sveuËiliπta, kulturnih i znanstvenih institucija. Otvorenjuovog sveËanog, jubilarnog seminara nazoËili su i ugledni gosti: ravnateljUprave za meunarodnu suradnju i europske integracije u Ministarstvu zna-nosti, obrazovanja i πporta prof. Staπa SkenæiÊ, dekan Filozofskog fakultetaSveuËiliπta u Zagrebu prof. dr. Damir Boras, proËelnik Odsjeka za kroatistikuFilozofskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu prof. dr. Mateo Æagar. RijeËimadobrodoπlice sudionicama seminara obratila se i Marija VuËkoviÊ, zamjenicaæupana DubrovaËko-neretvanske æupanije, Tatjana ©imac BonaËiÊ, zamjeni-ca gradonaËelnika Grada Dubrovnika te Vlasta Brunsko, voditeljica UredaPoslijediplomskog srediπta u kojem se najveÊim dijelom odræava seminarskiprogram. Posebni su gosti na otvorenju jubilarnoga seminara bili prof. dr.Borislav Pavlovski, svojedobno tajnik ©kole, te Biserka Kudrna, dugogo-diπnja administrativna tajnica.A. Ryznar • 40. HRVATSKI SEMINAR ZA STRANE SLAVISTE ZAGREBA»KE... • 495∑500496U nastavnom dijelu programa 40. seminara polaznici su s obzirom nasvoje interese i stupanj jeziËne kompetencije mogli birati izmeu deset ponu-enih jeziËnih lektorata i knjiæevnih proseminara. Rad u lektoratima (podvodstvom prof. Ane KodriÊ, prof. Ane ∆avar, prof. Ivane DrenjanËeviÊ idoc. dr. Tomislava Bogdana) obuhvatio je uËenje hrvatskoga jezika od po-ËetniËke razine do visokih konverzacijskih stupnjeva s ciljem funkcional-nog usvajanja jezika i usavrπavanja pojedinih gramatiËkih i konverzacijskihvjeπtina. Osim jeziËnih lektorata, na seminaru se odræavala i slovenistiËkaprevoditeljska radionica, pod vodstvom doc. dr. –ure Strsoglavec, u kojojje skupina prevoditelja prevodila odabrane prozne tekstove hrvatskihknjiæevnika na slovenski jezik. Predvieno je da se prijevodi i komentariobjave u jednom od slovenskih knjiæevnih Ëasopisa koji podupiru takveprojekte.Na knjiæevnim su se seminarima pak obraivale izabrane knjiæevne ikomparatistiËke teme, s naglaskom na stilove, poetike i Ëitanja suvremenehrvatske knjiæevnosti u kontekstu recentnih knjiæevnih i kulturnih teorija(poetoloπki proseminar vodio je doc. dr. Tvrtko VukoviÊ, dramski doc. dr.Leo Rafolt, a prozni prof. Nikola KoπÊak). Polaznicima je ponuen i fakul-tativni proseminar hrvatske povijesti pod vodstvom prof. dr. Tvrtka Jakovine,zamiπljen kao kratki pregled glavnih problema hrvatske povijesti od sred-njega vijeka do danas, te lektorat iz staroslavenskog i starohrvatskoga jezikapod vodstvom prof. Ivane EteroviÊ na kojem su studenti mogli nauËiti osnovehrvatske glagoljice i upoznati se s jeziËnim znaËajkama hrvatskih srednjo-vjekovnih tekstova.Kao i prethodnih godina i na ovome su seminaru uporiπta predavaËkogadijela programa bila dva ciklusa predavanja ‡ jezikoslovni i knjiæevnoznan-stveni. U prvom tjednu odræan je jezikoslovni blok predavanja Hrvatskijezik u predstandardizacijskome razdoblju koji je koncipirao prof. dr. IvoPranjkoviÊ. Ciklus je osmiπljen tako da se u njemu prikaæu glavne osobitostipovijesnoga razvoja hrvatskoga jezika s obzirom na standardizacijske tokovei tendencije. Posebna je pozornost posveÊena spisateljskom radu i jeziko-slovnim prinosima franjevaca, povodom nedavne velike obljetnice Franje-vaËkoga reda i 400. obljetnice objavljivanja Velikoga nauka fra MatijeDivkoviÊa iz 1611. godine. Od ukupno pet predavanja jedno je bilo posve-Êeno predstandardizaciji hrvatskoga jezika opÊenito (prof. dr. Ivo Pranjko-viÊ), drugo predstandardnim razdobljima (prof. dr. Stjepan DamjanoviÊ),treÊe grafijskoj i pravopisnoj problematici u razmatranim razdobljima (prof.dr. Lada Badurina), Ëetvrto spisateljskom i uopÊe kulturnom djelovanju fra-NOVA CROATICA • Zagreb, V (2011) 5497njevaca Bosne Srebrene (prof. dr. Marko KaramatiÊ), a peto protostandar-dizacijskim procesima u 18. stoljeÊu (doc. dr. Kreπimir MiÊanoviÊ).U drugom tjednu odræan je ciklus Knjiæevnost i kultura devedesetihkoji je pripremio prof. dr. Kreπimir BagiÊ, a u kojem se nastojalo definiratikljuËne knjiæevne dogaaje i poetiËke dominante tog desetljeÊa te zacrtatinjihov kulturni i druπtveni kontekst. Ciklus je predstavio literarne dominantedesetljeÊa, osvijetlio odnose knjiæevnosti i medija, propitao priruËne pojmovepoput stvarnosne proze, napokon knjiæevnim praksama supostaviti ostaleumjetniËke (ali i politiËke) prakse. Ciklus od pet predavanja obuhvatio jesljedeÊe teme: druπtveno-politiËki kontekst Hrvatske na kraju 20. stoljeÊa(prof. dr. Tvrtko Jakovina), pregled pjesniËkih praksa i poetika (doc. dr.Tvrtko VukoviÊ), mehanizme knjiæevnog i kulturnog pamÊenja u prozi deve-desetih (prof. dr. Andrea Zlatar), tranzicijsku dramu i politiËki teatar (doc.dr. Leo Rafolt) te obrasce vizualne kulture devedesetih (prof. dr. Fea VukiÊ).Izmeu dvaju predavaËkih ciklusa subotnja predavanja odræali su prof.dr. sc. Vinko BreπiÊ i doc. dr. Tomislav Bogdan. U svom predavanju Medij-ska slika hrvatske knjiæevnosti, Vinko BreπiÊ je trima modelima hrvatskeknjiæevnosti ‡ srednjovjekovnoj, starijoj i novijoj knjiæevnosti ‡ pridruæioje osnovne odrednice studijske periodizacije, kritiËke podjele, autorâ i djelâ,srediπtâ, jezika, pisma, æanrova, europskoga konteksta te medija. U preda-vanju naslovljenom Kratki spojevi: zamke kontekstualizacijskih pristuparenesansnoj knjiæevnosti Tomislav Bogdan se na nekoliko odabranih primje-ra iz hrvatske renesansne knjiæevnosti osvrnuo na zamke do kojih moæe do-Êi zanemarivanjem imanentistiËkog pristupa knjiæevnome tekstu.U prigodi obiljeæavanja 40 godina rada ©kole organiziran je i okruglistol u kojem su sudjelovali Kreπimir BagiÊ, Stjepan DamjanoviÊ, BoæenaJurËiÊ, Kreπimir MiÊanoviÊ, Ivo PranjkoviÊ i –ura Strsoglavec. Sudionicisu u svojim izlaganjima osvijetlili razliËite aspekte i segmente rada Zagre-baËke slavistiËke πkole te pritom govorili o ©koli i kao svjedoci i aktivniprotagonisti njezine povijesti.U fakultativnom, popodnevnom dijelu programu, polaznicima su ponu-ena tri razliËita programa: filmske projekcije, glazbena radionica te studijskiobilasci dubrovaËkih znamenitosti. U popodnevnim su satima, u tri razliËitatermina, kao sastavni dio kulturoloπkog bloka zbivanja, prikazana tri filmaiz 90-ih godina ‡ uklapajuÊi se tako u temu seminara “kultura devedesetih”‡ Kako je poËeo rat na mom otoku (redatelj Vinko Breπan, 1996), Tri muπ-karca Melite Æganjer (redateljica Snjeæana Tribuson, 1998) i Armin (OgnjenSviliËiÊ, 2007). Studijski obilasci dubrovaËkih znamenitosti odnosno oda-A. Ryznar • 40. HRVATSKI SEMINAR ZA STRANE SLAVISTE ZAGREBA»KE... • 495∑500498brana predavanja iz povijesti DubrovaËke Republike ukljuËili su posjetljetnikovcu Petra SorkoËeviÊa, franjevaËkom samostanu, tvravi Lovrjenaci palaËi Sponza. Tri predavanja ‡ o ljetnikovcu, samostanu i tvravi ‡ odræaoje prof. dr. sc. Milovan Tatarin, a o Sponzi predavanje je polaznicima odræaoZoran PeroviÊ, arhivist u Dræavnom arhivu u Dubrovniku. Studijski obilascidubrovaËkih znamenitosti te obilazak grada uz struËno vodstvo doc. dr. To-mislava Bogdana omoguÊili su polaznicima podrobnije upoznavanje kulturnei povijesne baπtine grada Dubrovnika, vaæne sastavnice hrvatske povijesti ikulture. U poslijepodnevnom programu, u pet termina, odræana je i glazbenaradionica pod vodstvom Ivice PuljiÊa. Radionica je okupila one polaznikekoji su æeljeli nauËiti viπe o hrvatskoj tradicionalnoj glazbi.VeËernji termini 40. seminara bili su rezervirani za kulturna zbivanjakojima je svrha bila upoznati sudionike s recentnom hrvatskom umjetniËkomscenom te kvalitetnim sadræajima predstaviti hrvatsku kulturu. Kulturnazbivanja zapoËela su koncertom DubrovaËkog gudaËkog kvarteta u atrijuPoslijediplomskog srediπta, nakon Ëega je uslijedilo gostovanje uglednogadramatiËara i teatrologa prof. dr. Borisa Senkera. Doc. dr. Leo Rafolt pred-stavio je Senkera kao autora brojnih, samostalno ili u suautorstvu, djela odrami i kazaliπtu. Sudionici seminara posjetili su i UmjetniËku galeriju Du-brovniku gdje su uz struËno vodstvo ravnatelja Galerije Antuna MaraËiÊapogledali izloæbu Blago UmjetniËke galerije Dubrovnik ‡ hrvatska umjetnostod kraja 19. st. do danas na kojoj su izloæena djela gotovo svih najpoznatijihdubrovaËkih i nacionalnih slikara, grafiËara i kipara. Na knjiæevnoj veËeriposveÊenoj suvremenoj hrvatskoj prozi gostovali su knjiæevnici Josip MlakiÊi Edo PopoviÊ s kojima je razgovor vodila prof. Anera Ryznar, a nakon pro-jekcije filma Armin upriliËeno je i predstavljanje redatelja Ognjena Svili-ËiÊa s kojim je razgovor vodio doc. dr. Nikica GiliÊ. Tijekom seminara pro-movirana je knjiga Dalmacija oËima stranaca norveπkog slavista SveinaMønneslanda, a na promociji knjige uz njezina autora govorili su prof. dr.Ivo PranjkoviÊ i prof. dr. Ivica Prlender. Na seminaru je takoer predstavljenaknjiga Lea Rafolta PriuËen na tumaËenje: Deset Ëitanja tiskana ove godineu izdanju ZagrebaËke slavistiËke πkole. U promociji su uz autora sudjelovaliprof. dr. Kreπimir BagiÊ i prof. dr. Milovan Tatarin.Kulturna su zbivanja dakle na 40. seminaru ukljuËila razliËita podruËja‡ knjiæevnost, film, glazbu, kazaliπte i slikarstvo ‡ potvrujuÊi tako joπjednom da su kulturne prakse vaæan segment programskog sadræaja Zagre-baËke slavistiËke πkole.NOVA CROATICA • Zagreb, V (2011) 5499Za sudionike 40. seminara bila su organizirana tri tematski koncipiranastruËna izleta: u Grad Cavtat, na Elafitsko otoËje te u Trsteno i Ston. Semi-naristi su u Cavtatu posjetili ‡ uz struËno vodstvo ‡ pinakoteku æupne crkveSv. Nikole, Kneæev dvor, renesansnu palaËu iz 16. stoljeÊa, u kojoj se danasnalazi knjiænica i arhivska zbirka Baltazara BogiπiÊa, kuÊu Vlahe Bukovca,te mauzolej obitelji RaËiÊ na groblju Sv. Roka. O kulturnopovijesnom zna-Ëenju Cavtata seminaristima je govorio prof. dr. Milovan Tatarin.Cjelodnevni izlet na Elafitsko otoËje (KoloËep, ©ipan, Lopud) otkrioje polaznicima dio ljepote koju krije dubrovaËki arhipelag, ali i kulturno-civilizacijska dostignuÊa stanovnika tih otoka. Na KoloËepu je polaznicimapredavanje o povijesti DubrovaËke Republike odræao prof. dr. Tvrtko Jako-vina, a na ©ipanu polaznike je doËekala dr. sc. Æeljka »orak koja ih jeupoznala s bogatom kulturnom povijesti Elafitskog otoËja i njegovih ljetniko-vaca. Na drugom struËnom izletu sudionici ©kole su obiπli arboretum uTrstenom, nakon Ëega su posjetili grad Ston. Predavanje o stonskoj solaniodræao je Svetan PejiÊ.Na 40. seminaru polaznicima su podijeljena i tri vrijedna izdanja kojaje ZagrebaËka slavistiËka πkola objavila u 2011. godini: zbornik radovaSintaksa hrvatskoga jezika/Knjiæevnost i kultura osamdesetih koji sadræipredavanja odræana na 39. seminaru ZagrebaËke slavistiËke πkole, PriuËenna tumaËenje: Deset Ëitanja, autorsku knjigu interpretacija suvremene hrvat-ske drame Lea Rafolta te VodiË kroz ZagrebaËku slavistiËku πkolu: »etrdesetgodina rada (1972‡2011) koji je priredio Kreπimir MiÊanoviÊ povodomjubilarne obljetnice ZagrebaËke slavistiËke πkole i koji opisuje povijest ©kolei njezinih 40 odræanih seminara.Rad u seminaru zakljuËen je u petak, 2. rujna 2011, podjelom diplomapolaznicima i nastupom sudionika glazbene radionice. Polaznici, predavaËi,lektori i gosti rad ovogodiπnjeg seminara ocijenili su najviπim ocjenama,izrazivπi æelju da se na seminar ponovo vrate.40. seminar ZagrebaËke slavistiËke πkole organizacijski su pripremili:doc. dr. Kreπimir MiÊanoviÊ, voditelj ©kole, doc. dr. Tomislav Bogdan, za-mjenik voditelja, prof. Anera Ryznar, programska tajnica, Boæena JurËiÊ,financijska tajnica, Nevenka VruËina, administrativna tajnica.ZagrebaËka slavistiËka πkola je u proteklih 40 godina neumorno pro-micala hrvatski jezik, knjiæevnost i kulturu meu inozemnim studentima,struËnjacima i prevoditeljima, tj. radila je na obavljanju svoje temeljne za-daÊe: predstavljati hrvatsku kulturu, prvenstveno hrvatski jezik i knjiæevnostA. Ryznar • 40. HRVATSKI SEMINAR ZA STRANE SLAVISTE ZAGREBA»KE... • 495∑500500u inozemstvu. PripremajuÊi 40. seminar organizatori su nastojali dostojnopredstaviti rad ©kole u svim njezinim segmentima (filoloπkom, knjiæevno-znanstvenom, kulturoloπkom, multimedijskom) kao i podsjetiti na zaslugesvih onih koji su ZagrebaËku slavistiËku πkolu uËinili jednom od najprestiæ-nijih i najdugotrajnijih hrvatskih kulturnih manifestacija. Njima je posveÊenai Nagrada grada Zagreba koja je ove godine (2011) ©koli dodijeljena u znakjavnog priznanja za osobite uspjehe, ostvarenja i zasluge u radu. ZakljuËivπitako i simboliËno Ëetvrto, vrlo turbulentno desetljeÊe svojega rada, predZagrebaËkom slavistiËkom πkolom nalaze se novi izazovi ‡ zadræavanjevisoke razine kvalitete svojega programa uz nuæno prilagoavanje novimstruËnim i znanstvenim interesima slavistiËke akademske zajednice te posti-zanje trajnije financijske stabilnosti koja bi jamËila i veÊi broj polaznika ibogatiji program. Sa æeljom da u njezinom petom desetljeÊu sudjelovanjena ZagrebaËkoj slavistiËkoj πkoli uËinimo joπ korisnijim i zanimljivijimnjezinim polaznicima, otpoËinjemo pripreme na organizaciji 41. seminara.

40th Croatian Seminar For Foreign Slavic Studies at the Zagreb School of Slavic Studies (Dubrovnik, August 22nd - September 2nd 2011)

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia