Tomislav Smolčić

Croatian

Smolčić, Tomislav

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

Povijesni prilozi 51., 225-243 (2016.) 239Posljednji rad 76. broja nosi naslov Jugo-slavenska narodna armija i vjerske zajednice – prilog istraživanju (171-198) autora Davora Marijana. Istražuje se odnos JNA prema re-ligioznim vojnicima te  osobama profesio-nalno vezanima za vjerske službe, a koje su služile obavezni vojni rok, te načine na koji je JNA nastojala ograničiti utjecaj „unutarnjega neprijatelja“ na vojnike. Autor upozorava da se pri interpretaciji dokumenata vojne služ-be sigurnosti valja imati na umu da su nastali u neslobodnome sustavu koji je zazirao od stvarnih, ali još više izmišljenih, neprijatelja tako da je djelatnost i opasnost koja prijeti od vjerskih zajednica prenaglašena.U oba broja objavljene su rubrike Prikazi i recenzije s prikazima ukupno devet knjiga, dva izdanja objavljene arhivske građe, pet zbornika radova, tri monografije, katalog izložbe te sedam periodičkih publikacija. U 75. broju objavljena je i rubrika Kronika (261–262) odnosno izvješće sa znanstveno-ga skupa održanog povodom 500. obljetnice osnutka Franjevačke provincije Bosne Hrvat-ske te Primljene publikacije (263-267), koje uređuje Marijan Biškup. Kao i godinama do sada časopis Croatica christiana periodica nastavlja objavljivati vr-sne radove vjerske tematike, koji će zasigurno obogatiti hrvatsku historiografiju te uputiti na daljnja sustavna istraživanja hrvatske cr-kvene povijesti.  Jelena PavkovićScrinia Slavonica, godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hr-vatskog instituta za povijest 15 (2015), 428 stranicaPod palicom glavnoga urednika Stanka Andrića Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskoga instituta za po-vijest u Slavonskome Brodu objavila je u ruj-nu 2015. godine petnaesti po redu godišnjak Scrinia Slavonica. Časopis je podijeljen u pet cjelina. Nakon prvoga, a ujedno i najvećega, dijela, u kojemu su objavljeni znanstveni ra-dovi (9-339), slijedi dio naslovljen Historio-grafija u prijevodu (343-360) autora izvan hr-vatskoga govornog područja. Zatim slijede In memoriam (361-363), Kronika (364-370) te dio naslovljen Prikaz i osvrti (371-411). U prvi, a ujedno i najopširniji, dio, u kojem se nalaze produkti domaće historio-grafije (9-339), uredništvo je smjestilo deset znanstvenih članaka. Od toga su dva pregled-na rada, sedam je izvornih znanstvenih rado-va te jedan rad klasificiran kao stručni rad. Članak Izbori i pregledi antičkih literarnih izvora za povijest južne Panonije (9-33) Josi-pa Parata donosi nam pregled zbirki izvora koji se odnose na područje savsko-dravsko-dunavskoga međurječja, ali u nekim trenut-cima, pri analizi izvora, autor izlazi i izvan zadanoga geografskog okvira.Siniša Đuričić autor je stručnoga rada naslovljenoga Princ Eugen Savojski u Veli-kom bečkom ratu do oslobođenja Beograda (1683.-1688.) (35-55). Rad donosi pregled prvih važnijih bitaka u kojima je sudjelovao i u kojima se istaknuo tada mladi Eugen. Au-tor se u ovome članku prvenstveno oslanja na Eugenovu pisanu korespondenciju koja je tiskana i objavljena pod naslovom Militäris-che Korrespondenz des Prinzen Eugen von Savoyen. Članak donosi brojne opise bitaka, brojčanoga stanja pojedinih rodova vojski koji su u njima sudjelovali pokušavajući na taj način čitatelju dočarati odnose snaga su-protstavljenih strana.OCJENE I PRIKAZI240U članku Tragom kolekcije kneza Livija Odescalchija – od Rima do Iloka i Zagreba (57-87) Jasminka Najcer Sabljak prati život navedenoga kneza kroz prizmu njegove me-cenatske i kolekcionarske djelatnosti. Nakon kratkoga uvoda o povijesti obitelji i njiho-vimvezama s hrvatskim prostorima autorica analizira materijalnu ostavštinu kneza Livi-ja s posebnim osvrtom na predmete koji su preživjeli turbulencije na ovim prostorima u dvadesetome stoljeću, a čuvale su se u Iloku i Zagrebu.Lovorka Čoralić i Maja Katušić autori-ce su članka Vojnici iz Ugarske u mletačkim prekomorskim kopnenim postrojbama u 18. stoljeću (89-111), koji se temelji na obradi gradiva državne magistrature pod nazivom Inquisitori sopra l’amministrazione dei pubbli-ci ruoli, a pohranjen je u središnjoj Mletačkoj državnoj pismohrani. Autorski dvojac u ovoj je povijesno-demografskoj analizi dao po-datke o mletačkim vojnicima podrijetlom s ugarskoga područja s posebnim osvrtom na njihovu razdiobu prema rodovima vojske, osobnim značajkama vojnika, udjelu vojni-ka s ovih prostora u mletačkoj vojsci i tako dalje. Uz tri grafikona rad donosi i tablični popis ugarskih vojnika zabilježenih u mle-tačkim i konjaničkim postrojbama tijekom 18. stoljeća.Članak Katoličko stanovništvo Zmajevca u drugoj polovici 18. stoljeća (1755.-1800.) (111-132) Eldine Lovaš donosi demografsku anali-zu navedenoga naselja koja se temelji na ma-tičnim knjigama rođenih, vjenčanih i umrlih. Autorica u njemu donosi spolnu strukturu stanovništva, ukupni broj krštenih u proma-tranome razdoblju, broj blizanačkih trudno-ća te broj zakonite i nezakonito rođene djece. Sve je popraćeno analizom sezonskih distri-bucija navedenih pojava. Rad je dopunjen s ukupno 6 grafikona koji ilustriraju obrađe-ne podatke i 5 tablica koje donose brojčane omjere navedenih pojava.Luka Pejić autor je članka Kriminal i re-presivni sustav u Osijeku na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće promatran kroz elemente biopo-litike i socijalne povijesti (133-174). Autor u navedenome članku na temelju arhivskoga gradiva i periodike daje odgovor na pitanje koji su bili najčešći oblici kriminalnih radnji u Osijeku na prijelazu stoljeća te na koji se način vlast odnosila spram istih.Članak “Pribićevićevi ljudi“ – Samostal-na demokratska stranka u Slavoniji i Srijemu 1924.-1929. (175.-232.) proizašao je iz pera Ivice Miškulina. U navedenome članku autor analizira djelovanje Samostalne demokrat-ske stranke u Slavoniji i Srijemu u periodu omeđenome 1924. i 1929. godinom. Nakon kraćega izlaganja o okolnostima nastanka stranke i ustroja stranačke infrastrukture au-tor donosi pregled etničke i socijalne struk-ture te rezultata koje je stranka ostvarila na parlamentarnim izborima, ali i na lokalnim i oblasnim izborima. Članak završava tablič-nim prikazima izbornih rezultata prema geo-grafskim arealima i prijepisom govora i zapi-snika sa saslušanja Milana Stijića u Osijeku.U članku naslovljenome Đakovački in-cident 1930. godine (233-290) Marin Srakić donosi pregled događaja koji su obilježili posjet beogradskih turista Strossmayerovu grobu i napetosti koje su iz istoga proizašle u vrijeme zategnutih hrvatsko-srpskih odno-sa za trajanja Šestosiječanjske diktature. Kao osnovni izvor pri izradi članka autoru su po-služile novine koje su pisale o ovome događa-ju te se na kraju nakon zaključka donosi i ne-koliko novinskih članaka i govora. Na kraju članka nalaze se izvori i literatura te sažetak napisan na talijanskome jeziku.Članak O provođenju odluke komuni-stičkih vlasti iz 1945. o uklanjanju grobalja i grobova “okupatora” i “narodnih neprijatelja” u Slavoniji i Srijemu (291-316), proizašao iz pera autorskog dvojca Vladimira Geigera i Slađane Josipović Batorek, donosi, na teme-lju nekoliko primjera, rekonstrukciju kako je izgledala, odnosno kako se provodila, vladina odluka o uklanjanju grobova narodnih nepri-jatelja, a ovdje prvenstveno misleći na grobo-ve Nijemaca, Mađara, Talijana, ustaša, četni-ka i slovenskih domobrana. Rad se temelji na Povijesni prilozi 51., 225-243 (2016.) 241relevantnoj literaturi i arhivskoj građi, a au-tori na kraju donose pet povijesnih izvora u obliku faksimila. Posljednji članak Ukradeni grad – o pro-gonstvu Iloka i Iločana (317-339), koji tema-tizira uzroke, tijek i obilježja progonstva ne-srpskoga stanovništva iz grada Iloka, djelo je Nikoline Vuković. Autorica uporište za svoja razmišljanja pronalazi u relevantnoj literaturi, periodici koja se izdaje u obrađivanome raz-doblju te izvorima iz Hrvatskoga memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata. Nadalje se u godišnjaku, u dijelu Historio-grafija u prijevodu, nalaze tri relativno kratka članka prevedena na hrvatski jezik, a djelo su strane historiografije. Tu se nalaze članci Rijeka Noar u Strabonovoj Geografiji autorice Marjete Šašel Kos, Presuda sarajevskog kadije iz 1613. godine: svojedobno tumačenje načela zimma autora Antala Molnara i  članak Novo djelo o poslijeosmanskoj Baranji autorice Marte Fata. U godišnjaku se također nalazi i jedan In memoriam, koji je u čast doktoru Ljubomiru Antiću napisao Mato Artuković, a naslovljen je Dr. Ljubomiru Antiću u spomen. Poglav-lje Kronika donosi kratko izvješće o čijemu sadržaju govori sâm naslov Druga dodjela Nagrade Podružnice mladim povjesničarima, koji je također potpisao Mato Artuković. U godišnjaku je predstavljen i istraživački pro-jekt Podružnice o antropizaciji šuma u Sla-voniji,  koji također potpisuje već spomenuti Mato Artuković. Na kraju godišnjaka nalazi se šesnaest prikaza i osvrta. Tomislav SmolčićMeđunarodni znanstveni skup Jubileji sve-toga Vlaha – poticaj suvremenim znanstve-nim promišljanjima (Dubrovnik, 21. i 22. listopada 2016.)Dvije velike i za Dubrovnik važne obljet-nice obilježile su 2016. godinu: 1700 godina od mučeništva sv. Vlaha, zaštitnika grada Dubrovnika, i 600. obljetnica dubrovačkoga Propisa o ograničenju prodaje robova. Du-brovačka je biskupija stoga važne obljetnice obilježila organiziranjem međunarodnoga znanstvenog skupa pod naslovom Jubileji sve-toga Vlaha - poticaj suvremenim znanstvenim istraživanja, s ciljem teološkoga i povijesnoga promišljanja o obljetnicama kroz tematske blokove koji su razrađivali pitanja muče-ništva i ropstva. Organiziran pod visokim pokroviteljstvom predsjednice Kolinde Gra-bar-Kitarović, Dubrovačke biskupije i grada Dubrovnika skup je održan 21. i 22. listopada 2016. godine u samome gradu Dubrovniku.Nakon uvodnih pozdravnih govora bi-skupa Mate Uzinića, gradonačelnika Andre Vlahušića, župana Nikole Dobroslavića i pro-rektora za međunarodnu suradnju Sveučilišta u Dubrovniku Martina Lazara, Božo Goluža je kao prvi izlagač otvorio skup predavanjem koje je obrađivalo teologiju mučeništva i njegovo značenje za Crkvu (Mučeništvo kao jedno od obilježja prvih kršćanskih vremena) kroz analizu zapisa crkvenih otaca o obi-lježjima i vrlinama mučenika. Nella Lonza svojim je predavanjem (Pravnopovijesna in-terpretacija dubrovačkog propisa iz 1416. o “ograničenju prodaje robova”) objasnila kako je srednjovjekovno ropstvo bio legalan pravni institut te da odredba iz 1416. nije bio prvi propis koji se bavi ograničenjem trgovine ro-bljem nego se slične odredbe susreću još u 14. stoljeću, a njihov je cilj bio ukloniti zloporabe u trgovini robovima. Odredba o ograničenju nije ukinula ropstvo, ali ono od tada više nije masovan fenomen na području Republike. O fenomenu mučeništva u suvremenome kontekstu govorio je Petar Palić (Mučeništvo 

Scrinia Slavonica, godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest 15 (2015), 428 stranica

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia