Sažetak s 2. međunarodne konferencije Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovog okruženja u Primorsko - goranskoj županiji, Mošćenice, 2009

Viki Jakaša Borić

Croatian

Jakaša Borić, Viki

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

82/ Krajem listopada u Mošćenicama je održana dvodnevna međunarodna konferencija pod nazivom Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovog okruženja u Primorsko­goranskoj županiji, u organizaciji Hr-vatske sekcije ECOVAST-a (Europskog vijeća za sela i male gradove) i Katedre Čakavskog sabora Općine Mošćenička Draga.1 Konferen-cija je organizirana u okviru projekta Obnova i održiv razvitak malih gradova i njihovih okruženja u Hrvatskoj, koji je proizašao iz projekta Akcija za podupiranje europskih malih gradova i trgovišta koji provodi međunarodni ECOVAST.2Mali gradovi i urbane cjeline kao izraz ljudskog djelovanja i postojanja tijekom povijesti neizostavan su dio prostornoga i kulturnog identiteta zemlje, a postojanje svijesti o njihovom značaju potvrđuju doku-menti kojima su međunarodne institucije za zaštitu kulturne baštine definirale njihove vrijednosti i propisale načine zaštite. Daka-ko, riječ je o Venecijanskoj povelji iz 1964. godine, ali prije svega o Washingtonskoj po-velji iz 1987. godine, koja određuje principe, ciljeve i metode zaštite povijesnih gradova i urbanih područja, te potiče očuvanje manjih cjelina koje odražavaju ljudsko postojanje i djelovanje.3 Pojam njihove zaštite podra-zumijeva konzerviranje i restauriranje, ali jednako tako i razvoj te usklađenu prilagodbu potrebama suvremenog života. Za provedbu potonjega, međutim, nije dovoljna samo konzervatorska aktivnost, već je to pitanje složenoga interdisciplinarnog pristupa koji obuhvaća gospodarske, sociološke i ekološke aspekte te uključuje cijeli niz sudionika koji su na bilo kakav način u odnosu s kulturnim dobrom. Praksa, nažalost, pokazuje zabrinja-vajuće posljedice gospodarskoga i društvenog razvoja, koji na različite načine ugrožavaju integritet povijesnih urbanih ambijenata, degradiraju ili potpuno uništavaju njihove vrijednosti. Kako uspostaviti kontrolu, saču-vati vrijednosti i napokon pokrenuti održiv razvoj koji bi osigurao život tim ambijentima bila je tema mošćeničke konferencije.Tridesetak sudionika predstavilo se izlaganjima koja su s obzirom na raznolikost pristupa i sagledavanja ove problematike bila grupirana u pet tematskih skupina: Širi prostorni i društveni aspekti i pristupi, Povijesno­umjet­ničke i druge istraživačke teme, Prostorno­planerski i zakonski okviri, Održiv razvitak malih povijesnih gradova i okruženja, Projekti i realizacije.U sklopu prve tematske cjeline, Širi prostor ni i društveni aspekti i pristupi,4 govorilo se općenito viki Jakaša BorićIdentitet malih gradova kao potencijal za razvitak 2. međunarodna konferencija Revitalizacija malih povijesnih gradova i njihovog okruženja u Primorsko-goranskoj županiji, Mošćenice, 23. – 24. listopada 2009.1  Aktivnost ECOVAST-a usmjerena je na očuvanje i unapređenje kulturno-povijesnih, prostornih, socijalnih i gospodarskih vrijednosti te na cjelovit i održiv razvitak sela i malih gradova.2 Ovogodišnja konferencija druga je po redu organizirana u okviru spomenutog projekta; prethodila joj je kon-ferencija Mali europski gradovi – uloga u razvoju ruralnih prostora i očuvanju baštine održana u Samoboru 2007. godine.3 ICOMOS, International Charter for the Conservation and Restoration of Monuments and Sites (The venice Charter, 1964); ICOMOS, Charter for the Conservation of Historic Towns and Urban Areas (Washington Charter, 1987).KVARTAL 6_5.indd   82 7/12/09   09:52:55znanstveni i stručni skupovi83kvartal vI -1 |  2-2009to značenju i ulozi ruralnih područja i malih gradova u okviru današnje globalizacije i nje-nih utjecaja, njihovom potencijalu u budu-ćem razvoju te potrebi oslanjanja na vlastite snage. Naglašen je pojam lokalnosti čije je značenje višeslojno te s jedne strane nosi ko-notacije posebnosti, koja doprinosi identitetu i karakteru nekog prostora, ali jednako tako i važnosti samostalnosti i ne ovis nosti u gospo-darskom, financijskom i političkom smislu. Zapaženo je da u vremenu opće gospodarske krize ruralni prostori po pri ma ju nova znače-nja i mijenjaju svoju po zi ciju u odnosu na gradove kojima pružaju egzistencijalnu sigurnost. Napokon, istaknut je pojam održi-vog razvoja, njegova definicija i prioriteti kao i ključni akteri za njegovu provedbu.5Druga je cjelina, kao što govori i sam njezin naslov Povijesno­umjetničke i druge istra­živačke teme6, okupila izlaganja istraživačkog karaktera koja su se koncentrirala na vri-jednosti i potencijale konkretnih prostora. Predstavljena je prostorna struktura srednjo-vjekovnog Hreljina, prikazan je razvoj maloga priobalnog mjesta Malinske na otoku Krku, 4 PHIL TURNER, Opstanak malih europskih gradova; PAM MOORE, Mali povijesni gradovi Europe u vrijeme gospo-darske krize; ZORAN SKALA, Epohalna kriza i nova uloga ruralnog prostora; ANGELINA SVIRČIĆ GOTOVAC, Razvoj malih gradova u Hrvatskoj mreži naselja; JELENA ZLATAR, Održivi razvoj malih gradova.5 Hrvatska je kao zemlja kandidat za članstvo u Europskoj Uniji pristupila izradi Strategije održivog razvoja čiji je prvi nacrt doživio predstavljanje na javnoj raspravi u listopadu 2008. godine. 6 RATKO VUČETIĆ, Prostor i struktura vinodolskih gradova – primjer Hreljina; DARJA RADOVIĆ MAHEČIĆ, Malinska na otoku Krku 1909. – 2009. – sto godina organiziranog turizma; DAINA GLAVOČIĆ, Mjesno groblje Mošćenice; VLASTA ZAJEC, Mošćenice – odabrani primjeri sakralne baštine; ŽELJKA ČORAK, Privatne zalihe, opće dobro – kuća dr. Mladena Križa u Čabru; IRINA UDICKI, Područje Petrovaradinske tvrđave - identifikacija i procena karak-tera predela; ZLATKO KARAČ, Urbanističko-komunalne odredbe u srednjovjekovnim statutima malih gradova: Mošćenica, veprinca i Kastva.KVARTAL 6_5.indd   83 7/12/09   09:52:5584istaknuta je važnost groblja u kontekstu doživljaja nekog naselja na primjeru mjes-nog groblja Mošćenice. Vrijednost sakralne baštine mošćeničkog kraja prikazana je kao značajan potencijal razvoja, a kuća dr. Križa u Čabru kao skriveni resurs malog naselja. Predstavljen je karakter prostora Petrovara-dinske tvrđave, te su naposljetku iznesene uredbe srednjovjekovnih statuta triju malih istarskih gradova.Treća skupina predavanja, Prostorno­planer­ski zakoni i okviri7, otvorila je neke od ključnih problema zaštite malih gradova. Riječ je o prostorno-planskoj dokumentaciji koja nedo-voljno definira područja od kulturno-povije-sne važnosti, a zapravo bi trebala ravnoprav-no zastupati urbanističke i konzervatorske odredbe. Istaknut je problem konzervator-skih podloga za urbanističke planove, često limitiranih na analize postojećeg stanja i propisivanje mjera zaštite bez aktivnijeg uključivanja u definiranje ciljeva razvoja i revitalizacije povijesnih cjelina. Urbanistički planovi bez razvojne podloge i jasnih ciljeva razvoja svode se na planersko balansiranje između konzervatorskih ograničenja i zahtje-va za prostornim razvojem. Nadalje, praksa je pokazala da su istraživanje i vrednovanje zatečenih vrijednosti kulturne i povijesne baštine nedovoljno zastupljeni prilikom izra-de prijedloga rješenja na prostorno-planskoj razini te da se često koriste zastarjeli podaci, što je doista neprihvatljivo. Četvrta tematska cjelina, Održivi razvitak malih povijesnih gradova i cjelina,8 bavila se mogu-ćim pokretačima održivog razvoja malih gradova i važnim nositeljima tog procesa. Nekolicina je izlagača istaknula turizam kao mogući generator razvoja koji bi imao pozi-tivan učinak na revitalizaciju malih grado-va, ako je kao proces kontroliran. Prihvatni potencijal malih povijesnih cjelina koji se odražava na okruženje – prirodno, izgrađeno i sociokulturno – čini osnovu na kojoj se bazira koncepcija održivog turizma te stoga mora biti prilagođen i kontroliran. Ne treba zabo-raviti na katastrofalne devastacije prostora, ali i disharmonije u sociokulturalnom smis-lu, izazvane razvojem turizma koji nije uzeo u obzir karakter i kapacitet povijesnih ambi-jenata. Nadalje, kao ključni pojam za održiv razvoj malih gradova istaknuta je lokalnost; uz arhitektonska, ambijentalna i prirodna obilježja čini je i sam način života i njegove specifičnosti, dakle nematerijalna baština, koju je bez jasno definiranoga projektnog koncepta i suradnje s lokalnom zajednicom teško afirmirati i staviti u funkciju održivog razvoja. Bilo je riječi i o mogućim izvorima financiranja, prije svega pretpristupnim i pristupnim europskim fondovima koji osigu-ravaju sredstva za održiv regionalni i lokalni razvoj.Izlaganjima u okviru pete skupine pod nazivom Projekti i realizacije9 predstavljeni su projekti kojima su afirmirane vrijednosti i karakter povijesnih cjelina, te interpretirane transformacije i izmjene u prostoru tijekom povijesti. Govorilo se o potencijalima malih 7 GORDANA URODA, MLADEN ČRNJAR, Prostorno-planerska dokumentacija u funkciji zaštite i valorizacije malih povijesnih gradova spomeničke baštine u Primorsko-goranskoj županiji; BRANKO BLAŽEVIĆ, ADRIJANA JELUŠIĆ, Značaj urbanističkih planova za revitalizaciju malih povijesnih gradova (slučaj: Novi vinodolski – vrbnik – Lovran); NIKŠA BOŽIĆ, SANDRA JAKOPEC, MIRELA ĆORDAŠ, Prostorno planiranje i projekti revitalizacije povijesnih naselja; NENAD LIPOVAC, Zaštita povijesnih gradova u okviru zakonodavstva u Hrvatskoj.8 BISERKA BILUŠIĆ DUMBOVIĆ, VALERIJA KELEMEN PEPEONIK, Održiv razvitak u okviru koncepta kulturnog krajolika; MARINELA KRSTINIĆ NIŽIĆ, OGNJEN BLAŽEVIĆ, Europska podrška ulaganjima u obnovu i održiv razvitak malih povijesnih gradova; JASENKA KRANJČEVIĆ, Turizam – mogućnost za razvoj malih gradova; DORA SMOLČIĆ JURDANA, Održiv razvoj turizma i prihvatni potencijal malih povijesnih gradova; THEODOR DE CANZANI, Otvore-ni atelijer kipara Ljube de Karine kao umjetnički razvojni resurs Liburnije; VIŠNJA ZGAGA, Mošćenice – muzej?; VIDA PUST ŠKRGULJA, Djelovanje udruge Prijatelji baštine – Amici Hereditatis u projektu uspostave sustavne skrbi za baštinu Ivanić Grada; DUŠAN PERŠIĆ, IVO MILEUSNIĆ, FRANE BABIĆ, Revalorizacija kulturno-povijesne baštine Lovrana.KVARTAL 6_5.indd   84 7/12/09   09:52:55znanstveni i stručni skupovi85kvartal vI -1 |  2-2009tgradova kao otvorenim muzejima, koji svojom autentičnošću mogu reći puno više od muzejskog postava te uspostaviti bolju komunikaciju s posjetiteljima. No, i muzej-ski postav, ako se doista zasniva na lokalnim specifičnostima, koje ponekad i nisu pozi-tivne, može pružiti zanimljivu i dinamičnu interpretaciju razvoja grada. Povezivanje srodnih lokaliteta u turističke rute jedan je od mogućih načina aktiviranja baštine što je prepoznato u Europi, a u sklopu nekolicine projekata započeto i u Hrvatskoj.Kao zaključak, treba navesti nekoliko točaka ključnih za sprječavanje devastacije, uspješno provođenje zaštite i pokretanje od-rživog razvoja malih gradova, čiji bi osnovni resurs bila njihova kulturno-povijesna bašti-na i okruženje (kulturni krajolik). Prije svega treba naglasiti ulogu istraživanja i dokumen-tiranja postojećeg stanja svih sastavnica gra-da i njegovoga kulturnog krajolika iz kojeg proizlazi valorizacija – osnova cijelog procesa zaštite koji se sastoji od interpretacije, do-nošenja odgovarajućih mjera zaštite i nji-hova provođenja. Dakle, neophodna je uska povezanost i suradnja istraživačkih ustano-va sa službama zaštite ili, kako zaključuju sudionici skupa, osnivanje instituta/centara za male gradove koji bi bili specijalizirani za istraživanje tog područja. Nadalje, potrebno je uvesti zakonsku obvezu izrade konzerva-torsko-urbanističkog plana kao temeljnog dokumenta revitalizacije maloga povijesnog grada. Izrada i donošenje takvog plana uklju-čuje stručnu i društvenu javnost te poveza-nost svih zainteresiranih skupina. Istovre-meno treba naglasiti da mjere zaštite, osim uobičajenih konzervatorskih metoda, podra-zumijevaju i razradu ciljeva razvoja. Dakle, neizbježno je aktiviranje pasivnih konzerva-torskih smjernica u dinamički proces čija je karakteristika interdisciplinarnost te komu-nikacija s vlasnicima i korisnicima, odnosno lokalnom zajednicom. Međunarodne insti-tucije za zaštitu kulturnog naslijeđa ponu-dile su instrumente provođenja tih složenih aktivnosti u obliku smjernica i naputaka za izradu konzervatorskih management planova, koji ujedinjuju cjelokupan proces od valori-zacije do održivog razvoja. Što se tiče razvoja, održivi kulturni turizam, eko-turizam i drugi oblici selektivnog turizma mogu postati nje-govi ključni pokretači. Istaknuta je i važnost lokalnog stanovništva i lokalnosti uopće kao nositelja identiteta malih gradova – čimbeni-ka na kojima se treba zasnivati ideja njihovo-ga održivog razvoja. Napokon, teme edukaci-je i razvoja svijesti o značaju kulturne baštine kao nositelju identiteta zemlje ili regije uvijek su aktualne i na njima treba inzistira-ti. Skup u Mošćenicama svakako je pridonio osvještavanju i definiranju ključnih proble-ma zaštite malih gradova te unapređenju stručnih stavova i kriterija. ×9 VESNA MIKIĆ, “Interreg” projekti održivog razvoja regija i edukacija studenata arhitekture; NIKOLA ALBANEŽE, Idejni nacrt za interpretaciju omišaljske baštine; SANJA GAŠPAROVIĆ, AZRA SULJIĆ, Urbanističko-konzervatorska praksa na prostoru grada Labina; ALAN BRAUN, NATAŠA JAKŠIĆ, Arhitektonski snimak postojećeg stanja kao temelj zaštite malih povijesnih gradova; KORALJKA VAHTAR JURKOVIĆ, HICELA MARGAN, Projekt putovima Frankopana – revitalizacija frankopanskih kaštela vinodola; KORALJKA VAHTAR JURKOVIĆ, HICELA MARGAN, Revitalizacija kulturno-povijesnih cjelina na području Primorsko–goranske županije u sklopu međunarodnih projekata.KVARTAL 6_5.indd   85 7/12/09   09:52:55

Identitet malih gradova kao potencijal za razvitak

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia