Domagoj Vidović

Croatian

Vidović, Domagoj

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

od mile do DrageD a g l a s , Đesika, Li, Lukas, Nensy, Lennox, Noah, Sarah, Tomas, Bezuh, Grdan, Grlica, Hlap, Klempo, Koljibaba, Nedostoja, Poruga, Ukraden, Zlojutro, 17Domagoj ViDoVićOd Žene Glave do Nijemaca – o imenima hrvatskih naseljaU rubrici Od Mile do Drage dosad smo se bavili antroponimima, no kako ne bismo posve zanemarili i drugu temeljnu imenoslovnu granu – toponomastiku –, u ovome ćemo se broju prošetati Hrvatskom kako bismo odgonetnuli (koliko je to moguće) čime su motivirana imena hrvatskih naselja. Budući da nas očekuje duga vožnja, uputit ćemo se u nju odmah. za početak ću tek spomenuti ime naselja (ojkonim) koje se u posljednje vrijeme često spominje u reklamama. riječ je o viškome naselju Žena glava. Na prvu bismo loptu mogli pomisliti kako je riječ o imenu u kojemu se prva riječ odnosi na ženu, no zapravo je riječ o mjesnome liku pridjeva žedan. sad se, pak, treba ukrcati u vremeplov. Naime, u imenima se mnogih hrvatskih naselja uščuvao spomen na antička naselja u koja su se ili u blizini kojih su se Hrvati nakon doseljenja naselili te im jezično prilagodili imena. za neke je od ojkonima iz te skupine postanje razmjerno pouzdano utvrđeno (Cavtat je prozvan po latinskoj riječi civitas ‘grad’ jer su se po predaji stanovnici epidaura preselili u Dubrovnik, pa se Cavtat nazivao i Civitas Vetus ‘stari grad’, ime se Imotski povezuje s imenom srednjovjekovne župe Imota, koja je vjerojatno prozvana po ilirskome plemenu Haemasi, ime se Labin povezuje s predrimskom osnovom *alb­ u značenju ‘brdo’ ili ‘bijel’, ime je Motovun vjerojatno uvjetovano smještajem naselja na brdu, ojkonim Sisak sadržava biljni naziv šaš ili trstika, ojkonim Skradin upućuje na strmu obalu, a Ston na močvarno područje; nadalje, ojkonim je Trogir vjerojatno nastao od grčke riječi kojom se označuje jarca, a imena se Solin i Zadar drže vjerojatnim odrazom hidronimnih osnova), za neke postoje različite pretpostavke o tome čime su im imena motivirana ili su im imena neprozirna (poput ojkonima Buje, Buzet, Caska, Cres, Hvar, Karin, Kastav, Knin, Nin, Omiš, Osor, Pakrac, Pazin, Poreč, Pula, Rab, Senj, Sinj, Sisak, Skradin, Solin, Trilj, Umag i Vodnjan), za neka postoje više ili manje utemeljene pučke etimologije (tako se ojkonim Bakar povezuje s apelativom bukara, a Komiža sa svezom Com Issa ‘neograđeno selo kod Visa’, ime se Split (grč. Aspalathos) povezuje s grčkim biljnim nazivom za brnistru)... od toponima koji bi se također mogli povezati s kakvom predrimskom osnovom  navest ću još ojkonim Lapac, čije ime Petar Šimunović dovodi u vezu s osnovom *lab- ‘hrid, litica’ te toponim Mrsinj kod Korenice, koji isti autor povezuje s osnovom *murs/mors ‘blatište, kaljuža’ na temelju bliskozvučnosti s antičkim ojkonimima Marsonia (rimsko naselje na području slavonskoga Broda; usp. i hidronim Mrsunja) i Mursa (rimsko naselje na području osijeka).Dio je naselja imenovan po različitim zemljopisnim nazivima. Hidronimnim su nazivima motivirani ojkonimi Berek, Blato, Duga Resa i Hlebine (apelativi berek  < mađ. berek ‘gaj, lug’, blato, resa i *hlębъ označuju blatna, močvarna zemljišta), Brela (usp. vrela), Brod i Prelog 18HrVaTsKi jeziK 2016. – broj 1(apelativi brod i prelog označuju gaz, prijelaz preko rijeke), Rijeka, Slatina (< slatina ‘slano vrelo’), Topusko (nekoć Toplica < toplica ‘toplo vrelo’), Tuhelj (usp. tuhljiv ‘mokar, vlažan’), Tounj (< *tonъ ‘vodoplavno područje’) i Virje (usp. vir ‘vrelo’). U hrvatskoj su ojkonimiji zabilježena i imena Hum (usp. hum ‘omanji brijeg pod travom’) i Klanjec (usp. klanac), u kojima su se odrazile oronimne osnove, ojkonim Otočac nazvan je po riječnome otoku, a na obalne apelative upućuju ojkonimi kao što su Punat (< punat ‘rt’) i Zaton (< zaton ‘mali zaljev’). metaforičkoga su postanja ojkonimi Čabar (< čabar ‘vjedro’), Čavle (< čavao), Stubica (usp. stubao ‘ograda na zdencu’) i Zabok (usp. bok). Na vrstu tla upućuju ojkonimi Bisko (usp. *bisk- ‘pijesak’), Bjelovar (< bijel + mađ. ­vár), Glina, Milna (usp. *mělъ ‘pijesak’), Molve (< *molъ- ‘riječni pijesak’), Ploče (usp. ploča ‘kvadratni kamen’) i Posedarje (usp. sedra ‘vapnenac’), a na vrste vode Bistra, Slunj (< *sluzъ ‘sluzavo, vlažno korito’), Srb (usp. *srъbati ‘srkati’; riječ je o sopotu, vrelu iz kojega se čuje određen zvuk), Virovitica (područje s mnogo virova) i Vodice (područje s mnogo vrela).smještajem su naselja uvjetovana imena Kutina i Kutjevo (naselja u kutu), Pleternica (područje izloženo vjetru), Sunja (područje okrenuto prema suncu), Vrgorac (područje vrh/iznad gore), Vrlika (područje vrh/iznad rijeke) i Zagreb (područje za brijegom / iza brijega). Biljnim su nazivima motivirana naselja Cerna (< cer), Drežnik (< drezga), Jasenice (< jasen), Jelsa (< jelsa ‘joha’), Koprivnica (< kopriva), Kostajnica (usp. kostanj ‘kesten’), Lipovac (< lipa), Maslenica (usp. maslina), Orahovica (< orah), Pirovac (< pir ‘vrsta žitarice’), Smokvica (< smokva) i Vrbovec (< vrba), a nazivima biljnih zajednica imena Dubrovnik (< dubrava ‘listopadna šuma’), Gvozd i Zagvozd (< gvozd ‘šuma’), Lešće (< *lěsъ ‘lisnata šuma’), Lipik (< lipik ‘lipova šuma’) te Šibenik (usp. šiblje). Nazivima su životinja uvjetovana imena Daruvar (< mađ. daru ‘ždral’ + mađ. -vár ‘grad’), Jastrebarsko (< jastreb) i Krapina (< krap ‘šaran’). imenima su susjednih naselja imenovana imena Baška Voda (prema obližnjemu naselju Bast, koje nosi predrimsko ime), Makarska (vjerojatno prema obližnjemu naselju Makar, koje nosi predrimsko ime), Novi Vinodolski (< Vinodol ‘područje s vinogradima’), a u skupinu odnosnih ojkonima pripadaju Stari Grad (ime je dobio nakon što je izgrađen Hvar, koji je ponio antičko ime) te Novska i Novigrad (pridjevom se nov označuje novo naselje). Na upravne i vlasničke odnose upućuju ojkonimi Banova Jaruga (usp. ban), Delnice (dio naslijeđene djedovine), Dugo Selo (apelativ selo nekoć je označivao imanje, a ne vrstu naselja), Kraljevica (< kralj), Marof (< marof ‘imanje’), Valpovo (< mađ. valpol ‘predstojnik gospoštije’) i Županja (< župan).19HrVaTsKi jeziK 2016. – broj 1Nazivima su uređenih vrela uvjetovani ojkonimi Čazma (usp. česma) te Pučišća (usp. romanizam puč ‘zdenac’) i Zdenci (< zdenac), a na moguću branu na vodotoku upućuje ojkonim Pregrada. Na mjesta utvrda i sličnih obrambenih zdanja mogli bi upućivati ojkonimi koji pripadaju temeljnomu hrvatskom sloju kao što su Biograd, Gradac i Gradiška te Dvor, ojkonim romanskoga postanja Kaštela (usp. kaštel ‘utvrda’) te ojkonim mađarskoga postanja Varaždin (usp. varasd ‘utvrda’). mjesta na kojima je šuma iskrčena kako bi se izgradilo obrambeno zdanje otkrivaju ojkonimi Ogulin i Opuzen. Na moguće manje obrambene artefakte upućuju ojkonimi Obrovac (< obrov), Zemunik (usp. zemun ‘zemljani opkop’), Slavonski Šamac (usp. šanac ‘poljska utvrda, rov’ < njem. Schanze) i Bol (usp. lat. vallum ‘opkop’). U skupini gospodarskih toponima izdvajaju se oni koji se odnose na privođenje tla kulturi (na dobivanje plodnoga tla paljenjem upućuju ojkonimi Garešnica i Požega, a na krčevine ojkonim Plaški), na stočarstvo (ojkonimi Oklaj i Osijek upućuju na ograđena mjesta u kojima se drži stoka) i trgovinu (ojkonimi Subotišće i Nedelišće upućuju na sajmene dane). Na vrstu naselja upućuju ojkonimi Nova Ves (usp. vas/ves ‘selo’), Pag (usp. lat. pagus ‘selo’) i Zasiok (usp. zaselak) te ojkonim mađarskoga postanja Ilok (usp. mađ. új lok ‘novo stanište’), a na raskrižje putova ojkonim Križevci. mjesta na kojima su izgrađene crkve otkrivaju toponimi Crikvenica (usp. crkva), Donji Miholjac (arkanđeo mihael), Gospić (gospa), Ozalj (sveti anselmo), Sesvete (svi sveti), Đurđevac, Suđurađ i Sveti Đurđ (sveti juraj), Sumpetar, Supetar i Sveti Petar u Šumi (sveti Petar), Ivanić-Grad i Sutivan (sveti ivan) te Vinkovci (sveti Vinko). Nazivi su crkvenih objekata motivirali ojkonime Beli Manastir (<  manastir ‘samostan’), Kloštar Podravski (< kloštar ‘dio samostana određen za redovnike’) i Opatija (< opatija ‘benediktinski samostan’), a nazivima su crkvenih redova i crkvenih dužnosnika uvjetovani ojkonimi Biskupija, Ivanec (usp. ivanovci) te Đakovo i Žakanje (usp. istoznačnice đakon i žakan). antroponimnoga su postanja ojkonimi Andrijaševci (< Andrijaš < Andrija), Benkovac (< Benko < Benedikt), Borovo (< Boro < Boromir/Borislav), Desinec (< Desimir/Desislav/Desivoj), Dobrinj (< Dobrin < Dobromir//Dobroslav/Dobrovit), Grubišno Polje (< Grubiša), Jalžabet (usp. Elizabeta), Janče (usp. Jan ‘ivan’), Karlovac (< Karlo), Markušica (< Markuš ‘marko’), Metković (< Metković ‘prezime’ < Metko < Medo < Medvjed), Mikleuš (< Mikleuš ‘Nikola’), Orebić (< Orebić ‘prezime’ < oreb ‘jastreb’), Oroslavje (< Oroslav),  Petrinja (< Petrin < Petar), Šandrovac (< Šandor ‘aleksandar’), Tompojevci (< mađ. Tompa), Vojnić (< Vojnić < Vojnomir), Vukovar (Vukov grad < Vuk + mađ. ­vár) i Zlatar (zabilježeno je ime Zlatarjevo, vjerojatno prema prezimenu Zlatar). Na smjer iz kojega su stanovnici određenoga naselja pristigli upućuju ojkonimi kao što su Bošnjaci (< Bošnjak ‘Bosanac’; etnonim Bošnjak nastao je tek krajem 20. stoljeća) i Hercegovac, a na etnonime ojkonimi Crnogorci, Hrvace (usp. Hrvati) i Nijemci.Dođosmo do kraja ove kratke toponomastičke šetnje Hrvatskom koja vam je, nadam se, pobudila znatiželju te vas uvjerila kako se iza natpisa na ulazu u svako hrvatsko naselje krije zanimljiva priča. Na vama je da pronađete pripovjedača ili da sami pripovjedačem postanete.

Od Žene Glave do Nijemaca – o imenima hrvatskih naselja

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia