U posljednje tri godine svjedoci smo pojave osnivanja udruga odgajatelja na području cijele Hrvatske. Organiziranost profesionalnih udruga jedan je od kriterija kvalitete koji rezultira većom profesionalizacijom ovog poziva. U članku pročitajte promišljanja voditeljice Udruge odgajatelja zagrebačkih vrtića o važnosti udruživanja odgajatelja

Edita Rogulj

Croatian

Rogulj, Edita

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

pripremili smo za vasOdgajatelji zajednoKada bismo pokušali odgajatelje smjestiti u piramidu koja uključuje odgojno-obra-zovne djelatnike u vrtiću, gdje bi oni bili? Na samom vrhu kao najvažniji dio pira-mide, ili na samom dnu, kao temelj kojim sve započinje? U oba bismo slučaja bili u pravu, što nas vodi do zaključka da su od-gajatelji karika kojom odgojno-obrazovni proces i počinje i završava.Kako bi (p)ostao najvažnijom karikom, pred svakim budućim odgajateljem je velik zadatak koji je ujedno i veliki izazov. Naime, završetkom studija, neformalno obrazovanje odgajatelja tek započinje. Odgajatelj mora cijeli svoj radni vijek raditi na vlastitu profesionalnom razvoju, pro-širivati i obogaćivati svoje znanje, pratiti sve promjene koje zahvaćaju odgojno-obrazovni proces, kako bi na taj način zadovoljio kvalitete koje se u odnosu na njegovu ulogu očekuju danas. Koje su to kvalitete koje mora imati dobar odga-jatelj? Prema mišljenju Kramer (1994.), odgajatelj je:• osoba koja kontinuirano uči i želi pronalaziti i provjeravati različite modele i istraživati ono što ne zna bez unaprijed formiranog stava da ima odgovor na sva pitanja;• osoba s izraženom potrebom napre-dovanja u osobnom i profesional-nom razvoju;• osoba koja zna dobro promatrati i osluškivati djecu;• poznavatelj sredine u kojoj radi sa svim njezinim socijalnim, kulturnim i ekonomskim različitostima;• poznavatelj zakonitosti djetetova rasta i razvoja uz prihvaćanje indivi-dualnih različitosti i kvaliteta;• poznavatelj različitih stilova i intenzi-teta procesa učenja predškolskog djeteta;• sklon promišljanju dječje motivacije – zaključak ostavlja otvoren, ne žuri, istražuje, uzima u obzir mišljenje drugih, otvoren za riskantne ideje, za postavljanje istraživačkih pitanja;• sposoban preuzeti rizik mijenjanja i prilagođavanja unaprijed postavlje-nog plana;• spreman za kompromis, improviza-cije i kreativno izražavanje;• fl eksibilan – sredinu organizira prema konkretnim potrebama i kontekst doživljava nepredvidljivim.ve karakteristike podrazumijevaju da bi suvremeni odgajatelj trebao imati dobre kvalitete osobnosti, dozu stalne profesionalne znatiželje i izvrsnu kvalitetu formalnog obrazovanja. Obrazovanje odgajatelja u Republici Hrvat-skoj u skladu s Bolonjskom deklaracijom postalo je trogodišnji stručni dodiplomski studij kojim se osposobljavaju odgajatelji predškolske djece i time stječu naziv stručni suradnik prvostupnik (baccalaureus) – od-gajatelj predškolske djece. Nažalost, tu za odgajatelje prestaje mogućnost daljnjeg obrazovanja. Odgajatelji žele nastaviti školovanjeNa adresu Udruge odgajatelja često stižu pitanja vezana uz nastavak školovanja odgajatelja. Potaknuti time, na stranice Edita Rogulj, odgajateljicaUdruga odgajatelja zagrebačkih dječjih vrtićaZagrebU posljednje tri godine svjedoci smo pojave osnivanja udruga odgajatelja na području cijele Hrvatske. Organiziranost profesionalnih udruga jedan je od kriterija kvalitete koji rezultira većom profesionalizacijom ovog poziva. U članku pročitajte promišljanja voditeljice Udruge odgajatelja zagrebačkih vrtića o važnosti udruživanja odgajatelja. ODijete Vrtić Obitelj     13    broj 55 - proljeće 2009.DVO 55.indd   13 6/5/09   2:00:41 PMpripremili smo za vasUdruge stavili smo anketu vezanu uz školovanje odgajatelja. Pitanje iz ankete je glasilo: Kad bi postojala mogućnost, biste li nastavili školovanje?ećina anketiranih odgajatelja smatra da postoji potreba za nastavkom obrazovanja odgajatelja, što uklju-čuje i poslijediplomski studij. 86% odlučilo bi se za nastavak obrazovanja i to 48 % na istom studiju – užu specijali-zaciju, 20% na istom studiju radi stjecanja VSS, 15% na nekom drugom studiju, a 3% ispitanika upisalo bi studij različitog programa. Srodni studiji koji su zanimlji-vi odgajateljima u nastavku njihovog formalnog obrazovanja su: pedagogija, psihologija, defektologija i logopedija. I sama praksa pokazuje veliki interes od-gajatelja za nastavkom studija, stoga se postavlja novi zahtjev za reformom obra-zovanja odgajatelja. Osobito su za nastavak obrazovanja zainteresirani odgajatelji koji su završili dvogodišnji studij. Oni prvo trebaju svoj status izjednačiti s ‘bolonjcima’. To je regulirano Pravilnikom o postupku i uvjetima za izdavanje potvrde o odgovarajućem ste-čenom akademskom i stručnom nazivu, koji je Fakultetsko vijeće Učiteljskog fakulteta donijelo na sjednici od 16. prosinca 2008. godine. Tim izjednačavanjem omogućila bi se odgajateljima jednaka prava prilikom upisa na daljnji studij. Izjednačavanjem sa svim prvostupnicima u Hrvatskoj, odga-jatelji bi mogli nastaviti obrazovanje i na sveučilišnom studiju predškolskog odgoja, ali i na svim ostalim fakultetima. Time se omogućava vertikalna prohodnost odga-jatelja u sustavu obrazovanja.Ostvarivanje takvih i sličnih reformi i obra-zovnih promjena može proizaći iz potreba društva, ali i poticanjem ljudi iz struke. Formiranje strukovnih Udruga odgajatelja diljem Republike Hrvatske – u Zagrebu, Rijeci, Čakovcu, Varaždinu, Splitu, Zadru i Koprivnici – to i potvrđuje.Odgajatelji zajednoUdruge koje okupljaju odgajatelje po-kazale su želju i potrebu za daljnjom profesionalizacijom struke, kao i potrebu za osobnim razvojem svakog pojedinca u dječjem vrtiću. Pristup struci treba transformirati od monološkog, koji je još uvijek dominantan, u dijaloški – socijalni proces, u kojem aktivno sudjeluju svi sudionici odgovorni za provedbu kva-litetnog odgojno-obrazovnog procesa. Anderson (2001.) smatra da bi se temeljno obrazovanje odgajatelja trebalo sastojati od tri dijela:• zajedničkog studija za sve od-gajatelje u koji bi bili uključeni sadržaji o načinima učenja djeteta, socijalizaciji, etici i interdisciplinarni sadržaji za buduće odgajatelje;• specijalizacije i• cjeloživotnog učenja.Postaje sve jasnije da akademska znanja koje studenti stječu na fakultetima nisu uvijek adekvatna i relevantna za peda-gošku praksu. Odgojno-obrazovni rad zahtjeva brze, ali istovremeno i dugotraj-ne promjene na svim razinama, no njega je gotovo nemoguće mijenjati ukoliko te promjene dolaze samo izvana. Stoga je za obrazovanje novih odgajatelja i spe-cijalizaciju postojećih nužna, i za praksu relevantna, profesionalna interakcija odgajatelja i fakulteta. sim redovnog studija treba naglasiti potrebu za vlastitim stručnim usavr-šavanjem. Nužno je da odgajatelj uz praćenje stručne literature i odgo-varajuće periodike sudjeluje u različitim oblicima stručnog usavršavanja koje organiziraju nadležne institucije, stru-kovne udruge, visokoškolske ustanove i U kolikoj je mjeri neka profesija organizirana, možemo zaključiti uzimajući u obzir kriterije stupnja organiziranosti institucije za profesionalno obrazovanje, tipove organizacija u kojima se ta profesija najčešće zapošljava i organiziranost profesionalnih udruženja – udruga.VOSklonost promišljanju dječje motivacije jedna je od odlika odgajateljskog pozivaDijete Vrtić Obitelj     14    broj 55 - proljeće 2009.DVO 55.indd   14 6/5/09   2:00:41 PMpripremili smo za vasAnketno pitanje: Kad bi postojala mogućnost, biste li nastavili školovanje?Na nekom drugom studiju – 161 (49,5%)Na specijalizaciji u predškolskom odgoju – 82 (25,2%)Ne bih nastavio/la školovanje – 40 (12,3%)Na istom studiju, radi stjecanja VSS – 34 (10,5%)Na srodnom studiju – 8 (2,5%)Ukupno glasova: 325Anketa se provodila u razdoblju od 1. studenoga do 31. prosinca 2008., a u njoj je sudjelovalo 340 odgajatelja iz sedam županija: Zagrebačka 29%, Primorsko-goranska 13%, Koprivničko-križevačka 10%, Varaždinska 4%, Splitsko-dalmatinska 25%, Međimurska 12% i Zadarska županija 7%. Suradnjom svih udruga odgajatelja u RH započeli smo anketiranje u navedenim županijama, no anketa do danas još nije zaključena. Stručna sprema ispitanika:  90% VŠS, 9% SSS i 1% VSS.Godine starosti ispitanika:  46-50 god.  20%    26-30 god.  18%    41-45 god.  17%    31-35 god.  15%    36-40 god.  14%    Ostali   16%Ankete je obradila voditeljica Udruge odgajatelja Krijesnica, Adrijana Višnjić Jevtić.druge ustanove i pojedinci. Također je za odgajatelja korisno uspostaviti kvalitet-nu i intenzivnu suradnju s institucijama i pojedincima koji razvijaju kvalitetnu praksu i postižu uzorne rezultate. Jednako je važno znati prepoznati vlastite snage, vlastita pozitivna iskustava u radu i znati ih prezentirati auditoriju, te aktivno su-djelovati u radu strukovnih udruga kako bi se zastupala uvjerenja odgajateljskog poziva.druga je mjesto koje okuplja odga-jatelje koji su prepoznali važnost vlastitog angažmana u jačanju vlastite kompetencije. Udruga organizira radionice i predavanja koja vode odgajatelji. Odgajatelj praktičar ima pristup koji je od velikog poticaja za sva-kog drugog odgajatelja koji razmjenom ideja stječe nova znanja koja će prenijeti u vlastitu radnu sredinu.Internetske stranice Udruge odgajatelja www.udruga-odgajatelja.hr nude jedan oblik pomoći studentima, pristupnicima i odgajateljima pri osmišljavanju i realizaciji aktivnosti u odgojno-obrazovnom radu. Promjene često dolaze izvana i prolaze mimo odgajatelja, te mu ne pružaju mo-gućnost utjecaja na vlastitu praksu. Udru-ga je mjesto na kojem svaki odgajatelj može izraziti svoje mišljenje, pružiti uvid u vlastiti rad i kroz praksu potvrditi ili de-mantirati neki novi pristup radu. Udruga je institucija koja uz potporu svojih članova može utjecati na promoviranje pozitivnih promjena kao i na osporavanje negativnih koje nemaju opravdanje u praksi.Uključivanjem što većeg broja odgajatelja u Udrugu, ona postaje centralno mjesto sa značajnim pravom glasa, iz kojeg kreće su-radnja s predstavnicima prosvjetne politike – gradskim Uredom za obrazovanje, kulturu i šport, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa i Učiteljskim fakultetima.edna od bitnih aktivnosti Udruge je predstavljanje pedagoške dje-latnosti široj društvenoj sredini. U sve češćim pozivima velikih kor-poracija vidi se napredak u prepoznavanju kvalitete rada odgajatelja kroz potragu za kompetentnim ljudima koji rade djecom (voditelji radionica, voditelji animatori djece). Taj napredak upućuje na to da je društvo prepoznalo da su odgajatelji osobe s najvišom razinom znanja u radu s djecom. Kako bi se ova slika o odgaja-telju održala i razvijala, nužno je sustavno raditi na vlastitu profesionalnom razvoju. Otvaranjem vrtića prema korisnicima i društvenoj sredini napustilo bi se uvjere-nje prema kojem je ovaj poziv lagodan i ne uključuje veću misaonu aktivnost.Predodžba o odgajateljskom pozivuKad se predstavite kao odgajateljica, najče-šće čujete: ‘Pa ti si teta u vrtiću’. Odgajateljice često nazivaju ‘tetama’, iako znamo da ovaj naziv nema nikakve veze sa zanimanjem, nego s rodbinskim odnosima. Iako je taj naziv prihvatljiv samo od strane djece, ma-hom ga koriste i odrasli kad misle na posao odgajateljice.Zanimanje najupečatljivije predstavlja pojedinca i njegov rad, tj. mjesto u druš-tvenoj podjeli rada i socijalnoj strukturi, implicirajući obrazovanje koje stoji iza tog zanimanja. Pridjev ‘profesionalan’ često se upotrebljava kako bi se naglasilo da je neki posao znalački obavljen, tako dobro da zahtijeva specijalizirano znanje ili vještine. Radi boljeg defi niranja pojma profesije valja reći nekoliko riječi o srodnim pojmovima kao što su zvanje i zanimanje. Zvanje ozna-čava obrazovanje, više ili manje specijalizi-rano, koje je pojedinac stekao tijekom svoga školovanja. Zanimanje označava posao koji pojedinac obavlja kao svoju svakodnevnu radnu aktivnost kojom osigurava sredstva za život. To znači da je za to zanimanje nužno točno određeno obrazovanje.rerastanje zanata u profesiju na-staje onda kad se obavljanje djelatnosti počinje temeljiti na teorijskom znanju (građevinski tehničar razlikuje se od zidara po svom poznavanju statike, mehanike, geometrije i sl.). Odgajatelj svoj rad temelji na teo-rijskom znanju koje treba uklopiti u rad poznavajući osobine i psihološke uvjete razvoja djeteta predškolske dobi. Iz ovoga proizlazi jedna odlika koja kvalita-tivno razlikuje profesiju od zanimanja, a to je da svakodnevni odgajateljski rad nije rutina nego rješavanje problema. Proces odgoja i obrazovanja djece donosi pred odgajatelja bezbroj izazova koje kao kompetentan stručnjak mora moći rješavati ‘u hodu’. Pro-fesija koja je temeljena na teorijskom znanju mora biti u stanju to teorijsko znanje primi-jeniti u rješavanju svakodnevnih problema u području svoje djelatnosti. UJPDijete Vrtić Obitelj     15    broj 55 - proljeće 2009.DVO 55.indd   15 6/5/09   2:00:42 PMpripremili smo za vasKoliko ljudi zna koji je stupanj obra-zovanja potreban kako bi se postalo odgajateljem? Često sam svjedok čuđe-nju javnosti kad se shvati da odgajatelji moraju imati završen trogodišnji studij. Na struci je da svojim radom promjeni mišljenje javnosti kako bi se poručilo da odgajatelji nisu samo osobe koje se ‘igraju’. Igra je spontana aktivnost koja, pravilno usmjerena, utječe na proces učenja. Kroz ‘igru’ odgajatelj provodi od-goj i obrazovanje djece. Ta ‘igra’ zahtjeva veliki angažmana odgajatelja. Svako dijete je posebno pa odgajatelj mora znati različite stilove poučavanja i rada prilagoditi svakom pojedinom djetetu. Osim s djetetom, interakcija s rodite-ljima zahtijeva visoku profesionalnost u korištenju komunikacijskih tehnika, suptilnost u pristupu, kao i sposobnost učinkovitog rješenja mogućih problema u odgoju ili obitelji djeteta. Literatura:1. E. Konig, P. Zedler (1998.): Teorije     znanosti o odgoju – uvod u osnove,     metode i praktičnu primjeru, Zagreb,     Tipotisak2. D. Miljković, M. Rijevec (2007.):     Organizacijska psihologija – odabrana     poglavlja, Donja Lomnica, Ekološki     glasnik3. Ž. Špore (1990.): Sociologija profesija –     ogled o društvenoj uvjetovanosti     profesionalizacije, Zagreb, Sociološko     društvo3. M. Šagud (2006.): Odgajatelj kao     refl eksivni praktičar, Visoka učiteljska     škola u Petrinji4. M. Stevanović (2003.): Predškolska     pedagogija, Rijeka, Adromeda5. A. Miljak (1996.): Humanistički pristup     teoriji i praksi predškolskog odgoja –      model Izvor, Velika Gorica, PersonaProfesionalizacijaU kolikoj je mjeri neka profesija organizirana, možemo zaključiti uzimajući u obzir kriterije stupnja organiziranosti institucije za profe-sionalno obrazovanje, tipove organizacija u kojima se ta profesija najčešće zapošljava i organiziranost profesionalnih udruženja – udruga.oderni se profesionalizam temelji na postojanju institucija za pro-fesionalno obrazovanje. To obra-zovanje se sastoji od obveznog i neformalnog obrazovanja svakog pojedinog odgajatelja. Osnovno polazište za rješavanje profesionalnog statusa odgajatelja nalazi se u prevladavanju razlike u stupnju obra-zovanja. Ta činjenica može znatno olakšati prepreke u timskom radu unutar vrtića, koji se pokazao najuspješnijim načinom rada, osobito u odgojno-obrazovnim ustanovama. Takav nas zaključak vodi do pitanja što svaki pojedinac može učiniti i što čini, da svoju kariku u zajedničkom lancu učini još jačom i čvršćom. Ukoliko želimo pridonijeti profesi-onalizaciji odgajateljske profesije, upravo je udruga odgajatelja karika kojom se mnogi od navedenih izazova mogu povezati.MOdgajatelj je osoba koja zna dobro promatrati i osluškivati djecuDijete Vrtić Obitelj     16    broj 55 - proljeće 2009.DVO 55.indd   16 6/5/09   2:00:42 PM

Odgajatelji zajedno

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia