This paper presents an analysis of Slovenian deverbal external argument nominalizations in a syntactic approach, where the focus is on Slovenian agentive and instrumental deverbal nominalizations in -(V)lec, the most numerous and productive class in the language according to Stramljič Breznik (1999). It is proposed that these nominals fall in three distinct classes according to the type of the Aspect head found in the nominalization: i) episodic eventive nominals, ii) dispositional eventive nominals (both denoting animate agents) and iii) functional nominals (denoting instruments and humans in professional or temporary functions). The last type is newly introduced, as English and French-based approaches such as Alexiadou and Schäfer (2010) and Roy and Soare (2014) cannot accommodate Slovenian data relating to the presence and properties of the genitive objects found in Slovenian functional nominals.Cilj je ovoga rada predložiti analizu slovenskih agentivnih i instrumentalnih glagolskih poimeničenja sintaktičkim pristupom, kako bi se pridonijelo međujezičnom razumijevanju tih imenica. Prethodne analize, temeljene uglavnom na engleskom i francuskom korpusu, ne mogu se primijeniti na slovenske primjere (npr. Rappaport Hovav i Levin 1992; Alexiadou i Schäfer 2010; Roy i Soare 2014.). Naš je prijedlog da se te imenice rasporedi u tri odvojene skupine prema vrsti glagolskog vida koji se nalazi u glavi poimeničenja: i) epizodične događajne imenice, ii) događajne imenice stanja (obje skupine označuju žive vršitelje) te iii) funkcijske imenice (označuju instrumente i ljude u profesionalnim ili privremenim funkcijama). Epizodično iščitavanje (s glavom AspEP) upućuje na određeni događaj i (mogući) određeni genitivni objekt kao nadopunu (npr. obiskovalec te razstave ‘visitor of this exhibition’). Kod primjera stanja (s glavom ASpDIS) upućuje se na općenite događaje s mogućnošću općenitog objekta (npr. Obiskovalec razstav ‘visitor of exhibitions’). Ta su dva tipa nominalizacija predložili i Roy i Soare (2014) u francuskom jeziku. Funkcijsko iščitavanje (s glavom AspFUN, npr. lupilec krompirja ‘potato-peeler’) je novouvedeni tip koji ne uključuje događaj jer se njegova glagolskovidska glava AspFUN inherentno ne uklapa u događajne implikacije. Obrazloženja za ovaj prijedlog nalaze se u osobinama genitivnog objekta (za razliku od engleskog i francuskog jezika, objekt u genitivu u slovenskom se može javiti u sve tri vrste poimeničenja), osobinama prilagodbi tih poimeničenja vezanih uz događaj te u morfološkim razmatranjima
