U članku se opisuju nova rješenja i mogućnosti koje pruža Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) za stručno označivanje knjižnične građe iz genetičkog inženjerstva i srodnih znanosti biotehnologije i molekularne genetike. Raspravlja se o nekim aspektima UDK skupine 60 Biotehnologija (uvedene 2002. godine), vezano uz povećanje broja dokumenata iz ovog područja. Objašnjava se način klasificiranja ovog područja u Nacionalnoj i Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu te daju relevantni primjeri.The article describes possibilities and solutions for classification of genetic engineering, biotechnology and molecular genetics as provided in the UDC scheme. Some aspects of UDC class 60 Biotechnology (introduced in 2002) are discussed in the context of then growing number of documents from this field. The author explains how these subjects are classified in the National and University library in Zagreb (Croatia) and provides relevant examples

Erceg Marina

Croatian

Marina, Erceg

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

KLASIFIKACIJA BIOTEHNOLOGIJE UNUTAR SHEME UDK UNACIONALNOJ I SVEU^ILI[NOJ KNJI@NICICLASSIFICATION OF BIOTECHNOLOGY ACCORDING TO UDCIN THE NATIONAL AND UNIVERSITY LIBRARY IN ZAGREBMarina ErcegNacionalna i sveu~ili{na knji`nica, Zagrebmercegºnsk.hrUDK / UDC 025.45UDK:60027.54(497.54Zagreb):025.4Stru~ni rad / Professional paperPrimljeno / Received: 6. 7. 2006.Sa`etakU ~lanku se opisuju nova rje{enja i mogu}nosti koje pru`a Univerzalna decimalnaklasifikacija (UDK) za stru~no ozna~ivanje knji`ni~ne gra|e iz geneti~kog in`enjerstva isrodnih znanosti biotehnologije i molekularne genetike. Raspravlja se o nekim aspektimaUDK skupine 60 Biotehnologija (uvedene 2002. godine), vezano uz pove}anje broja do-kumenata iz ovog podru~ja. Obja{njava se na~in klasificiranja ovog podru~ja u Nacional-noj i Sveu~ili{noj knji`nici u Zagrebu te daju relevantni primjeri.Klju~ne rije~i: klasifikacija; Univerzalna decimalna klasifikacija; UDK; biotehnolo-gija; geneti~ki in`enjering; Nacionalna i sveu~ili{na knji`nica u ZagrebuSummaryThe article describes possibilities and solutions for classification of genetic enginee-ring, biotechnology and molecular genetics as provided in the UDC scheme. Some aspectsof UDC class 60 Biotechnology (introduced in 2002) are discussed in the context of thegrowing number of documents from this field. The author explains how these subjects areclassified in the National and University library in Zagreb (Croatia) and provides relevantexamples.Keywords: classification; Universal decimal classification; UDC; biotechnology; ge-netic engineering; National and University Library, ZagrebVjesnik bibliotekara Hrvatske 49, 3/4(2006), 65-73ISSN 0507-1925© VBH 2006.UvodU 20. stolje}u dolazi do naglog razvoja i napretka prirodnih i primijenjenihznanosti, osobito biolo{kih i kemijskih. Daljnji razvoj u 21. stolje}u vodi do sveve}e multidisciplinarnosti, {to je naro~ito izra`eno u biotehnologiji i drugim snjom povezanim znanostima (molekularnom genetikom, geneti~kim in`enjer-stvom i dr.). Univerzalna decimalna klasifikacija (UDK) prati razvoj svih tih po-dru~ja i prilago|ava mu se. Za stru~no ozna~ivanje knji`ni~ne gra|e u Nacional-noj i sveu~ili{noj knji`nici (NSK) koristi se od 2005. hrvatski prijevod MRF-a(Master Reference File) iz 1998. godine.1 Kako iz tiska u vrijeme pisanja ovog~lanka jo{ nije izi{ao drugi dio prijevoda UDK – Prirodne i primijenjene znanosti,to se podru~je klasificira prema bazi podataka “UDK prevoditelj”.2 Pri klasifici-ranju interdisciplinarnoga podru~ja kakvo je, primjerice, biotehnologija, problemise javljaju zbog njegove nerazra|enosti u tom izdanju tablica. Oni su se dosad upraksi NSK rje{avali klasificiranjem bibliografskih jedinica na njihovu primarnuznanost (medicinu, molekularnu biologiju, mikrobiologiju itd.). Posljedica je togafizi~ka razdvojenost (na policama) velikog broja bibliografskih jedinica sli~ne te-matike. Osim toga, javljaju se i problemi pri okupljanju bibliografskih jedinica upretra`ivanju, zbog toga {to dugo vremena nije postojala mogu}nost kori{tenja je-dinstvene, prve UDK oznake za ovo podru~je.Kako bi se ti problemi prevladali, postupno se u praksu uvode manje-vi{e pri-vremena rje{enja u skladu s UDK shemom u upotrebi. Izgledi za dono{enje trajnihrje{enja naziru se u budu}oj primjeni izmjena i dopuna UDK sheme iz 2002. godi-ne,3 kojima je me|u ostalim, umjesto dosada{nje skupine 60 Inovacije i pronala-sci u nauci i tehnici, uvedena nova skupina 60 Biotehnologija te detaljno raz-ra|ena na sljede}e podskupine: 601 Osnovni pojmovi, 602 Procesi i tehnike, 604Produkti, 606 Primjene biotehnologije i 608 Razni aspekti (ekonomski, pravni,moralni, eti~ki). Stoga }e se u ovom ~lanku prikazati dosada{nja praksa klasifika-cije biotehnologije i srodnih joj podru~ja te istaknuti nove mogu}nosti vezane uzspomenute promjene u UDK shemi.Biotehnologija op}enitoBiotehnologija je interdisciplinarno podru~je koje obuhva}a aspekte prirod-nih i primijenjenih znanosti.466VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 49, 3/4(2006)1 Univerzalna decimalna klasifikacija. Prvo hrvatsko srednje izd. Zagreb : Nacionalna isveu~ili{na knji`nica, 2005-2007. I. dio : Dru{tvene i humanisti~ke znanosti.2 Vi{e o toj bazi podataka u ~lanku Lidije Juri} Vukadin Pregled hrvatskih izdanja UDK s po-sebnim osvrtom na prijevod srednjeg izdanja objavljenom u ovom broju Vjesnika bibliotekaraHrvatske.3 Extensions and corrections to the UDC 24(2002). The Hague : UDCC, 2002. Str. 120-124.4 Isto.Najjednostavnije re~eno, pojam biotehnologija ozna~uje “iskori{tavanje bio-lo{kih procesa u industrijske i druge svrhe za stvaranje raznovrsnih korisnih pro-izvoda”.5 U po~etku je gra|e s ovom tematikom bilo relativno malo i stoga je bilonajlak{e klasificirati je na njenu primarnu znanost (genetiku, molekularnu biolo-giju, mikrobiologiju). S vremenom, kako se znanost razvijala, koli~ina se takvihsadr`aja sve vi{e pove}avala, pa se u NSK uvi|a potreba njihova okupljanja podistom prvom UDK oznakom. Jedna je od mogu}nosti, umjesto oznake 577.2 Mo-lekularna osnova `ivota. Molekularna biologija, koristiti 6:577.2 ~ime se ovagra|a seli u skupinu 6 Primijenjene znanosti. Medicina, Tehnika i tehnologija.Budu}i da je biotehnologija interdisciplinarno podru~je koje se dobrim dijelompro`ima s podru~jem kemijske tehnologije, mogu}e je oti}i dublje unutar UDKskupine 6. Stoga je neko vrijeme gra|a iz ovog podru~ja klasificirana pod 66 Ke-mijska tehnologija. Kemijska i srodne industrije, kao prvom oznakom.Primjeri:66:577.21577.21:179JO[T, MarijanManipulacija genima u bilinogojstvu / Marijan Jo{t.Ilustr. – Znanstveni skup “Dru{tveni zna~aj genske tehnologije”, Zagreb, 13.1. 1999.Bibliografija: 13 jed.U: Sjemenarstvo. – Zagreb : Hrvatsko agronomsko dru{tvo, 1991- . – ISSN1330-0121. – 16 (1999), str. 677-686.I. Biotehnologija—Geneti~ko in`enjerstvo II. Geneti~ko in`enjerstvo—So-ciolo{ko gledi{te66(031)BAINS, WilliamBiotechnology from A to Z / by William Bains ; foreword by G. KirkRaab. – 2nd ed., reprinted. – Oxford etc. : Oxford University Press, 2001. –VII, 411 str. : ilustr. ; 24 cmPredgovor: str. V-VII. – Bibliografija: str. 393-394. – Kazalo.ISBN 0-19-963693-1I. Biotehnologija—LeksikonMe|utim, iz ovakva pristupa proizlaze problemi jer se cjelokupna gra|a izbiotehnologije mije{a s onom s podru~ja kemijske tehnologije. Gledaju}i {ire, po-dru~je biotehnologije donekle sli~i kemijskoj tehnologiji, ali pojedina u`a po-dru~ja unutar biotehnologije bli`a su kemiji i biologiji (54 Kemija. Kristalografi-ja. Mineralogija i 57 Biolo{ke znanosti op}enito) negoli kemijskoj industriji.67M. ERCEG: KLASIFIKACIJA BIOTEHNOLOGIJE UNUTAR SHEME UDK...5 Isto.Ipak, njena je klasifikacija unutar UDK skupine 6 neupitna, jer pripada primije-njenoj znanosti. Budu}i da nije mogu}e primijeniti novu skupinu 60 Biotehnolo-gija i njene podskupine iz 2002. godine,6 kao privremeno rje{enje koristi se ’stara’oznaka 60 Inovacije i pronalasci u nauci i tehnici. Budu}i da nije razra|ena, stav-lja se u odnos s 577.2 Molekularna osnova `ivota. Molekularna biologija.Geneti~ko in`enjerstvo i kloniranjeUz biotehnologiju ~esto se spominje, s njom vezano i njoj podre|eno, po-dru~je geneti~kog in`enjerstva. U geneti~ko in`enjerstvo spadaju “svi postupcipreno{enja gena iz jedne vrste organizama u drugi. Na taj na~in umjetno se stvara-ju hibridne molekule DNA kakvih do sada nije bilo u prirodi”.7 Prije je gra|a izovog podru~ja najve}im dijelom dobivala prvu, a ~esto i jedinu oznaku moleku-larne biologije.Primjer:577.21(075.8)DELI], VladimirGeneti~ko in`enjerstvo u biotehnologiji : (osnove manipulacije genima) /Vladimir Deli}. – Zagreb : Prirodoslovno-matemati~ki fakultet Sveu~ili{ta,1997. (S. l. : s. n. ). – III, 139 str. : ilustr. ; 30 cm. – (Ud`benici Sveu~ili{ta uZagrebu = Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis)Autorovo ime preuzeto s 1. om. lista. – Predgovor: str. III. – Bibliografske bi-lje{ke uz tekst.I. Geneti~ko in`enjerstvo—Ud`benik II. Biotehnologija—Ud`benikRadi raznolikosti i multidisciplinarnosti podru~ja biotehnologije postavlja sepitanje mo`e li samo oznaka 577.21 Molekularni mehanizmi kodiranja, pohrane irealizacije nasljedne informacije biti dovoljna i za sadr`aj dokumenata iz moleku-larne biologije i biotehnologije? Upravo zbog raznolikosti podru~ja ne mo`e se au-tomatski sve sli~ne jedinice klasificirati tako {irokom i nepreciznom (prvom) ozna-kom. Osim toga, sadr`aje vezane uz biotehnologiju i geneti~ko in`enjerstvo isprav-nije je klasificirati na UDK oznaku iz primijenjenih znanosti 60 te je staviti u odnoss 577.2. U iznimnim slu~ajevima, ukoliko se zaklju~i da je tako potrebno, ona nemora biti na prvome mjestu. Va`no je i s kojeg se gledi{ta govori o doti~noj temi(eti~kog, poljoprivrednog i sl.). Kada je, npr., rije~ o eti~kom gledi{tu, potrebno jepa`ljivo sagledati sadr`aj bibliografske jedinice kako bi se odredilo koja }e oznakabiti prva. Velik je problem i u tome {to se i u stru~noj i u popularnoj literaturi vrlodetaljno raspravlja o postupcima i tehnikama, te rezultatima geneti~kog in`enjer-68VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 49, 3/4(2006)6 Isto.7 Ili}, Sanda; Lela Zadra`il. [kolski leksikon biologije : s pitanjima s razredbenih ispita za fa-kultete. Zagreb : Hinus, 2001. Str. 47.stva. To predstavlja problem kod jedinica gra|e iz razli~itih podru~ja koje se odnosena kriti~ki osvrt prema navedenim tehnikama. Zasad se za takve jedinice gra|e oz-naka 60 stavlja u odnos s oznakom 179 Razli~ita eti~ka pitanja.Primjeri:577.21:63^ORI], AnitaNedostatci i prednosti genetski modificirane hrane / Anita ^ori}.Bibliografija: 15 jed. – Summary.U: Farmaceutski glasnik. – Zagreb : Hrvatsko farmaceutsko dru{tvo, 1945- .– ISSN 0014-8202. – 59 (2003), 9 ; str. 381-392.I. Geneti~ki modificirana hrana—Osnovni pojmovi60:577.2DELI], VladimirTrideset godina geneti~kog in`enjerstva : kako je do{lo do otkri}a mogu}no-sti rekombiniranja DNA molekula in vitro / Vladimir Deli}.Ilustr. – Bibliografija: 4 jed.U: Priroda. – Zagreb : Hrvatsko prirodoslovno dru{tvo, 1911- . – ISSN0351-0662. – 94 (2004), 1(918) ; str. 42-47.I. Geneti~ko in`enjerstvo—Povijest II. Geneti~ko in`enjerstvo—Osnovni poj-movi179:6060:179RENOECKL, HelmutGenska tehnika : eti~ki izazovi visoke tehnologije / Helmut Renoeckl ; pri-jevod s njema~kog Franjo Grui}.Bibliografske bilje{ke uz tekst. – Summary.U: Diacovensia. – \akovo : Katoli~ki bogoslovni fakultet u \akovu Sve-u~ili{ta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 1993- . – ISSN 1330-2655. – 10(2002i.e. 2003), 1(10) ; str. 151-166.I. Geneti~ko in`enjerstvo—Eti~ko gledi{te II. Biotehnologija—Eti~ko gle-di{teUz geneti~ko in`enjerstvo ve`e se i pojam kloniranja. Kloniranjem se smatrauzimanje pojedinih stanica iz nekog organizma i stvaranje potpune kopije (klona)tog organizma.8 Za ozna~ivanje ovih pojmova dosad su kori{tene oznake 577.21,66 i 579. Kako bi se jedinice gra|e iz ovog podru~ja okupile na jednome mjestu,sada se koristi oznaka 60 koja se stavlja u odnos s oznakom 577.213 Reprodukcijanasljedne informacije. Replikacija.69M. ERCEG: KLASIFIKACIJA BIOTEHNOLOGIJE UNUTAR SHEME UDK...8 Ili}, Sanda. Zadra`il, Lela. Nav. dj., str. 47.Primjer:60:577.213577.21:179[ATOVI], ZlatkoBiotehnologija u oplemenjivanju bilja / Zlatko [atovi}.Znanstveni skup “Dru{tveni zna~aj genske tehnologije”, Zagreb, 13. 1. 1999.Bibliografija: 15 jed.U: Sjemenarstvo. – Zagreb : Hrvatsko agronomsko dru{tvo, 1991- . – ISSN1330-0121. – 16 (1999), 6 ; str. 669-675.I. Geneti~ko in`enjerstvo—Eti~ko gledi{te II. Geneti~ko in`enjerstvo—So-ciolo{ko gledi{teOsim toga, javlja se i pojam transgenih organizama koji je tako|er potrebnoozna~iti odgovaraju}im oznakama. I ovi su sadr`aji bili klasificirani na dva pri-li~no udaljena podru~ja, unutar oznaka 66 i 57. No, primjenom oznake 60 kaoprve, oni se okupljaju u istoj skupini kao i geneti~ko in`enjerstvo i svima njimanadre|eno podru~je biotehnologije. Pritom se prva oznaka 60 mo`e staviti u od-nos s oznakom 582 Sistematska botanika kad je rije~ o transgenim biljkama, od-nosno 592/599 Sistematska zoologija kad je rije~ o transgenim `ivotinjama op}e-nito. Ako je u jedinici gra|e rije~ o biljkama, `ivotinjama i mikroorganizmima sgledi{ta poljoprivrede i industrije, tada se oznaka 60 stavlja u odnos s oznakom 63Poljoprivreda i srodne znanosti i tehnike (koja se mo`e dodatno pro{iriti ako `eli-mo to~no odrediti o kojem je organizmu rije~), odnosno oznakom 663 Industrij-ska mikrobiologija. U ovim slu~ajevima uvijek se stavlja i druga oznaka, kod kojena prvo mjesto dolazi oznaka za `ivotinju ili biljku, odnosno granu poljoprivredeili industrije u odnosu na 577.21.Primjer:60:636636:577.21PINKERT, Carl A.Genetic engineering and competitiveness of livestock production / Carl A.Pinkert.Ilustr. – 11th International Symposium “Animal Science Days”, Pore~, Sep-tember 23-26, 2003. – Bibliografija: 61 jed.I. Transgene `ivotinje—Prijenos gena—MetodeGenomika, proteomika i molekularna genetikaNove znanosti koje nastaju na prijelazu iz 20. u 21. stolje}e jesu genomika iproteomika. Naziv genomika javlja se u ranim 1990-tim godinama. Fiziolo{ka jegenomika interdisciplinarno znanstveno podru~je koje povezuje discipline geno-70VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 49, 3/4(2006)mike i stani~ne, organske i integrativne fiziologije u cilju funkcionalne analize hu-manog genoma.9 Proteomika je znanstvena disciplina koja detaljno prou~avastrukturu i funkciju bjelan~evina.10 I molekularna se genetika naglo razvija na pri-jelazu stolje}a. Ona se oslanja na ideje klasi~ne genetike, ali s fokusom na struktu-ru i funkciju gena na molekularnoj razini. U izmjenama i dopunama UDK iz2002., ona se nalazi unutar nove oznake 601. I ostale dvije znanosti moglo bi sesmjestiti unutar iste oznake. Sve tri dosad su u praksi NSK bile klasificirane naprvu oznaku iz molekularne biologije.Primjeri:577.212575.113YOUNG, Michael, biologFrom molecular genetics to genomics / Michael Young.Ilustr. – Bibliografija: 21 jed.U: Perspectives. – Zagreb : PLIVA Pharmaceutical Industry, 2002-2003. –ISSN 1333-8277. – 1 (2002), 1 ; str. 10-15.I. Molekularna genetika—Razvoj II. Genomika—Osnovni pojmovi577.21(076.5)575.113(076.5)GENOMICS protocols / edited by Michael P. Starkey and Ramnath Ela-swarapu. – Totowa, N. J. : Humana Press, cop. 2001. – XIV, 538 str. : ilustr.,graf. prikazi ; 24 cm. – (Methods in molecular biology ; vol. 175)Bibliografija uz svaki rad. – Kazalo.ISBN 0-89603-708-8I. Genomika—Osnovni pojmoviUvo|enjem nove sheme iz 2002.11 bit }e rije{eni svi problemi oko klasifikaci-je i okupljanja jedinica s podru~ja biotehnologije i srodnih znanosti. U me|uvre-menu, jedinice gra|e iz ovih podru~ja u NSK privremeno se klasificiraju na ve}opisani na~in. Usporedbom privremenih rje{enja s onima iz sheme12 vidljivo je dase nastojalo na}i privremeno rje{enje koje joj je najsli~nije, kako bi se olak{alaobrada, okupljanje i pronala`enje ove gra|e (Tablica 1).71M. ERCEG: KLASIFIKACIJA BIOTEHNOLOGIJE UNUTAR SHEME UDK...9 Prijedlog poslijediplomskog studijskog programa : Me|unarodni doktorski studij iz primijen-jene fiziologije. // Sveu~ili{te u Splitu. Medicinski fakultet citirano: 2006-06-16. Dostupno na:http://www.unist.hr/ects/dokumenti/mf_program.pdf. Str 3.10 Vuki~evi}, Slobodan; Fran Borovecki. Ko{tane morfogenetske bjelan~evine. // Ru|er 4,5(svibanj, 2003) citirano: 2006-06-16. Dostupno na: http://ptp.irb.hr/upload/mape/rudjerbro/5_2003.PDF. Str. 7.11 Extensions and corrections to the UDC 24(2002).12 Isto.Pojam Privremeno rje{enjeExtensions and correc-tions to the UDC, 2002Biotehnologija 60:577.2 60Osnovni pojmovi biotehnologije 60:577.2 601Molekularna genetika 60:577.21 601.4:577.21Geneti~ko in`enjerstvo 60:577.213 602.6Kloniranje 60:577.213 602.7GMO (geneti~ki modificiraniorganizmi), transgene `ivotinje i biljke60:582; 582:577.2160:592/599; 592/599:577.2160:63604.6Industrijski va`ni organizmi 60:663 602.3Primjena u agronomiji 60:63 606.3:63Eti~ko gledi{te, bioetika 60:179 608.1Tablica 1. Usporedba UDK oznakaZaklju~akInterdisciplinarno podru~je poput biotehnologije karakterizira stalni razvojkoji za posljedicu ima niz njemu podre|enih i srodnih podru~ja. Njihovo klasifici-ranje ote`ava nerazra|enost odgovaraju}ih skupina u UDK shemi iz 1998. koja setrenutno primjenjuje u NSK. Nepostojanje prve zajedni~ke oznake koja bi okup-ljala biotehnolo{ku gra|u uzrokuje raspr{enost te gra|e, odnosno predstavlja pro-blem kako knji`ni~arima u obradi i pretra`ivanju, tako i korisnicima u odabiru po-trebne gra|e. Naime, dosada{nja je praksa u NSK bila da se bibliografske jediniceiz podru~ja biotehnologije klasificiraju oznakom 577.21 Molekularna biologija i66 Kemijska tehnologija, te da ih se stavlja pod primarnu znanost (npr. medicinu).Stoga je, kao privremeno rje{enje, uvedeno okupljanje ove gra|e pod oznakom 60Inovacije i pronalasci u nauci i tehnici, prvotno kori{tena pri klasifikaciji gra|ekoja se odnosila na izume, inovacije i izumitelje. Kako se s njom ne bi mije{ala,gra|i iz podru~ja biotehnologije dodjeljuje se kao prva oznaka 60:577.2 koja,osim toga, nagla{ava njenu vezu s prirodnim znanostima. Takav je polo`aj povo-ljniji jer ta gra|a vi{e nije razdvojena unutar oznaka 57 i 66. Okupljanje biotehno-logije pod istom prvom oznakom uvelike }e olak{ati posao knji`ni~arima i kori-snicima, koji }e mo}i najve}i dio gra|e iz podru~ja biotehnologije prona}i na jed-nome mjestu.LITERATURAExtensinons and corrections to the UDC 24(2002). The Hague : UDCC, 2002.Ili}, Sanda; Lela Zadra`il. [kolski leksikon biologije : s pitanjima s razredbenih ispita zafakultete. Zagreb : Hinus, 2001.72VJESNIK BIBLIOTEKARA HRVATSKE 49, 3/4(2006)Prijedlog poslijediplomskog studijskog programa : Me|unarodni doktorski studij iz primi-jenjene fiziologije. // Sveu~ili{te u Splitu. Medicinski fakultet citirano: 2006-06-16. Do-stupno na: http://www.unist.hr/ects/dokumenti/mf_program.pdfUniverzalna decimalna klasifikacija. Prvo hrvatsko srednje izd. Zagreb : Nacionalna isveu~ili{na knji`nica, 2005-2007. I. dio : Dru{tvene i humanisti~ke znanosti.Univerzalna decimalna klasifikacija. Prvo srpskohrvatsko srednje izd. Beograd : YUBIN,1991- . I. deo : Sistematske tablice.Vuki~evi}, Slobodan; Fran Borovecki. Ko{tane morfogenetske bjelan~evine. // Ru|er 4, 5(svibanj, 2003) citirano: 2006-06-16. Dostupno na: http://ptp.irb.hr/upload/mape/rudjerbro/5_2003.PDF73M. ERCEG: KLASIFIKACIJA BIOTEHNOLOGIJE UNUTAR SHEME UDK...

Classification of biotechnology according to UDC in the National and University Library in Zagreb

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia