Eksperiment je izveden u ekološkim uvjetima Zemun Polja u toku 1976. 1977. i 1978. godine, na slabo karbonatnom černozemu. Zemljište je dobrih fizičkih, kemijskih i mikrobioloških osobina. Eksperiment je bio postavljen po metodi razdjeljenih parcela (Split-plot), kao trofaktorijalni u tri ponavljanja. Prvi faktor je bila voda: V₁ Kontrola (bez navodnjavanja) ; V₂ Navodnjavanje umjetnom kišom. Vrijeme zalijevanja utvrđivano je na osnovu praćenja i gravitmetrijskog određivanja sadržaja vode u zemljišnom sloju od 70 cm u intervalu od 7 dana. Navodnjavanjem je održavana vlažnost ovog zemljišnog sloja na nivu 70% od O.K.K. Drugi faktor je bilo gnojenje: G₁ Kontrola (bez gnojenja) G₂ Gnojenje sa N-160 kg/ha, P₂O₅ - 110 kg/ha i K₂O – 64 kg/ha. Cijelokupna količina PK hraniva dana je u jesen prilikom duboke obrade zemljišta. Jedna polovina dušićnih gnojiva dana je pred predsjetvenu pripremu zemljišta a ostali dio je dan prilikom prihranjivanja. Treći faktor bili su hibridi FAO grupe zrenja 500-600 čija je dužina vegetacije oko 130 dana: H₁ ZP SC 46A, H₂ ZP SC 48A, H₃ ZP SC 58C, H₄ ZP SC 55. Na osnovu trogodišnjih rezultata proučavanja uloge vode i gnojiva na formiranje prinosa kukuruza, može se zaključiti: Vodni režim zemljišta po proučavanim godinama i fazama porasta kukuruza bio je neujednačen, te su intervencije s navodnjavanjem uslijedile po različitim fazama. U svakoj godini bila su primjenjena po dva zalijevanja. Norme zalijevanja kretale su se od 400 do 700 m³ vode po hektaru, a norme navodnjavanja od 900 m³/ha u 1978. godini do 1100 m³/ha u 1977.godini. Proučavani faktori nisu imali značajnijeg utjecaja na debljinu klipa, broj redova na klipu i postotak oklaska, dok se na dužinu klipa ispoljio utjecaj navodnjavanja i gnojenja. Obezbjeđenost kukuruza vodom i hranivima imala je utjecaja na smanjenje postotka jalovih biljaka, dok se na postotak poleglih biljaka taj utjecaj nije ispoljio. Također, proučavani faktori imali su značajnijeg utjecaja na težinu zrna po klipu i težinu 1000 zrna. Ostvareni prinosi pokazali su da su bili u određenom stupnju uslovljeni gnojenjem, navodnjavanjem i hibridom. Kombinacija s gnojenjenjem i navodnjavanjem dala je za 36,6% veći prinos od kombinacije koja je bila bez gnojenja i bez navodnjavanja. Također, ova kombinacija dala je i ujednaćeniji prinos, tijekom proučavanih godina. Navodnjavanje je u prosijeku doprinijelo povećanju prinosa za 13,85%, a gnojenje za 23,76%
