Milan Pospišil

Croatian

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia

45Glasnik zaπtite bilja 5/2004Pospiπil M. 1StruËni radUZGOJ ULJANE REPICE ZA BIODIZEL Uljana repica se u R. Hrvatskoj uzgaja na oko 15.000 ha, uz prosjeËne prinose sjemena od 2,2 do 2,5 t/ha. Ova proizvodnja uglavnom zadovoljava potrebe naše preraivaËke industrije za prehrambene svrhe, a zbog razmjerno dobre cijene i potražnje za repicom na europskom tržištu dio sjemena se izvozi. Osnovni razlog poveÊanja uporabe i proizvodnje uljane repice u Europi je njezino korištenje kao biodizelsko gorivo. Naime, komisija EVG još je 2000. godine donijela propis o obveznom dodavanju 5% biodizelskog goriva u dizelsko gorivo iz fosilnih izvora. Neovisno o ovom propisu, mnoge države zbog poveÊane ekološke svijesti koriste dodatak od 30% biodizela u “normalnom” dizelskom gorivu ili rabe Ëisti biodizel. Na osnovi sadašnjih potreba i planiranog korištenja uljane repice za prehrambene i neprehrambene svrhe (biodizel), EU je veÊ sada izradila plan proizvodnje uljane repice po pojedinim državama do 2010. godine. Biodizel u HrvatskojUlaskom u EU i u Hrvatskoj se mora koristiti biodizelsko gorivo. Inicijativa za proizvodnju biodizelskog goriva u R. Hrvatskoj je pokrenuta prije nekoliko godina (izraena je studija izvodljivosti, kontinuirano se provode pokusi s novim sortama i tehnološkim postupcima u proizvodnji uljane repice), a priprema se i izgradnja postrojenja za biodizelsko gorivo.Ukupni cilj nacionalne proizvodnje trebao bi biti proizvesti do 100.000 t/godišnje biodizelskog goriva u razdoblju od slijedeÊih 6 do 10 godina. U ovoj situaciji, proizvodnja biodizela odnosno potreba veÊe proizvodnje uljane repice, predstavlja priliku ne samo za nastavak korištenja postojeÊih površina, veÊ i obnovu biljne proizvodnje na sada zapuštenim površinama.Što uËiniti da se poveÊa rentabilnostproizvodnje uljane repiceU sadašnjim uvjetima nije realno oËekivati da Êe MPŠVG znaËajnije poveÊati novËane poticaje i zajamËenu cijenu za ovu kulturu. Otkup i cijene uljane repice sve više odreuju izravno zainteresirani, odnosno tržište. U ovakvoj situaciji proizvoaËi,  da bi ostvarili dobit, moraju poveÊati prinose uljane repice, koji znatno zaostaju za europskim. Ovisno o intenzitetu agrotehnike,  u sadašnjim uvjetima rentabilna proizvodnja uljane repice 1  prof. dr.sc. Milan Pospiπil, Zavod za specijalnu proizvodnju bilja, Agronomski fakultet SveuËiliπta u Zagrebu46postiže se prinosom sjemena od oko 2,7  t/ha. Plodosmjena PoveÊanje proizvodnje ove kulture kroz poveÊane prinose može se oËekivati samo ukljuËivanjem repice u “normalan” plodored i njezinim uzgojem na ureenim tlima. Treba izbjegavati teška i zbijena tla lošega vodozraËnog režima, te neureena tla na kojima se zadržava voda.  Uljanu repicu treba obvezno uzgajati u plodoredu, radi smanjivanja napada  bolesti i štetnika. NajËešÊi i najbolji predusjevi uljanoj repici su žitarice, osobito ozimi jeËam. Obrada tla Uljana repica zahtijeva vrtno pripremljen oraniËni sloj, dobro obraen i prije sjetve slegnut. Obrada tla najËešÊe se sastoji od obveznog prašenja strništa, oranja  na 25-30 cm najkasnije tri tjedna prije sjetve, te kvalitetne predsjetvene pripreme tla. Nakon oranja obvezno treba obaviti drljanje. Ovisno o tipu i stanju tla, predsjetvenu pripremu tla moguÊe je obaviti i nekim od kombiniranih orua (rotodrljaËa, rovilica + sijaËica). U svijetu se sve više uvode novi nekonvencionalni naËini obrade tla za uljanu repicu i sitnjenje tla bez preokretanja, Ëesto povezano sa sjetvom u jednom ili najviše dva prohoda. Ovakve sustave obrade moguÊe je uvoditi i u naše proizvodno podruËje, uz prilagoavanje pedoklimatskim uvjetima i dobro poznavanje odnosa obrada - tlo - biljka.GnojidbaKoliËina i odnos pojedinih hranjiva za gnojidbu uljane repice ovise o karakteristikama (plodnosti) tla, vremenskim uvjetima tijekom vegetacije, roku sjetve i ostvarenoj gustoÊi sklopa, svojstvima pojedine sorte i o planiranom prinosu. KoliËinu gnojiva za gnojidbu uljane repice najbolje je raËunati na temelju potreba pojedinih hranjiva za planirani prinos sjemena.Potrebna koliËina hranjiva za uljanu repicu, (kg/ha)OËekivani prinosdt/haN P2O5K2O MgO S30-35 120-140 80-90 180-210 30-35 50-6035-40 140-160   90-105 210-240 35-40 60-7040-50 160-180 105-120 240-270 40-45 70-80Osnova pri odreivanju koliËina i odnosa, kao i vremena i naËina primjene glavnih, ali i mikrohranjiva moraju biti analize tla i dinamika njihove apsorpcije, odnosno potreba biljke za pojedinim hranjivima tijekom vegetacije. Jedino tako moguÊe je racionalno 47Glasnik zaπtite bilja 5/2004primijeniti sve skuplja gnojiva, jer svaka šablona vodi ili u rasipniËku tehnologiju, ili u gladovanje biljke glede  pojedinih hranjiva, s posljedicama sniženih prinosa i nestabilne proizvodnje.Kompleksna gnojiva (pr. NPK 7:20:30 + 0,5 B u koliËini 600-700 kg/ha) treba primijeniti prije sjetve, i to jednu polovicu prije osnovne obrade tla (zaorati), a drugu polovicu pri predsjetvenoj pripremi tla. Od ukupne koliËinu dušika (N), oko treÊinu primijeniti predsjetveno, a s dvije treÊine obaviti prihranjivanje. Prvo prihranjivanje obaviti u poËetku proljetnog porasta s 200-300 kg/ha KAN-a, a drugo prije faze pupanja (kad su biljke niže od 10 cm) s 150-200 kg/ha KAN-a. Izbor sorataDanašnja proizvodnja repice u Hrvatskoj zasniva se na linijskim i multilinijskim sortama introduciranim iz NjemaËke i Francuske. To su “00-sorte” (kvalitetnog ulja i niskog sadržaja glukozinolata u saËmi) expres, bristol, lirajet, navajo i honk. Sve ove sorte potrebne su kakvoÊe i za dobivanje biodizela. U mnogim europskim državama siju se i hibridi uljane repice, koji postižu 10-15% veÊe prinose. U nas su hibridi uljane repice u postupku priznavanja, a njihovo uvoenje u proizvodnju planira se 2005. godine. Jedna sorta, ma kako bila dobra i adaptabilna, nije dovoljno jamstvo za sigurnu i stabilnu proizvodnju. Stoga je u svakog veÊeg proizvoaËa potrebno izvršiti izbor najmanje 2-3 sorte, s dominacijom one sorte koja u tom proizvodnom podruËju pokazuje najbolje rezultate. Maksimalni potencijal rodnosti ovih sorata može se ostvariti samo u idealnoj veliËini i obliku vegetacijskog prostora za svaku sortu. Sjetva Kvalitetna i na vrijeme izvršena sjetva je jedan od osnovnih preduvjeta za uspješnu i stabilnu proizvodnju ove kulture. Sjetvu uljane repice treba zapoËeti 25. kolovoza, a završiti najkasnije 5. rujna.  Sjetva se obavlja pneumatskim ili suvremenim žitnim sijaËicama na meuredni razmak 25-30cm i dubinu 1,5 - 2,5cm. KoliËinu sjemena za svaku sortu (zbog razlike u krupnoÊi sjemena i gustoÊi sklopa) treba odrediti prema formuli:      PreporuËeni broj klijavih sjemenki/m2 x Masa 1000 sjemenki (g)                                 OËekivano poljsko nicanje u %U našim uvjetima najËešÊe se rabi 4-6 kg/ha sjemena, a pri sjetvi s preciznim sijaËicama i manje. Optimalni sklop za multilinijske sorte je 40-60 biljaka/m2, a za linijske 50-70 biljaka/m2 u žetvi. Potrebno je naglasiti da nikakva poveÊana koliËina kvalitetnog sjemena ne može kompenzirati lošu obradu tla i zakašnjele rokove sjetve. Tehnologija dorade i obrade sjemena osigurava kvalitetnu sjetvu i jesensku zaštitu usjeva od veÊine štetnika.48Zaštita Za intenzivnu i visoku proizvodnju uljane repice potrebna je integralna zaštita usjeva od korova, bolesti i štetnika. Obzirom na potrebne pesticide u proizvodnji, uljana repica je zahtjevna kultura i u ovom trenutku (ne)znanje individualnih proizvoaËa vjerojatno je najveÊa barijera njenog veÊeg uËešÊa u strukturi sjetve i ostvarenja viših prinosa. S obzirom da uljanu repicu treba obavezno tretirati protiv bolesti i štetnika 2-3 puta tijekom vegetacije (prije cvatnje, u poËetku i punoj cvatnji) uputno je sijati veÊe površine, gdje se za tretiranje usjeva može koristiti avion.  ŽetvaOdreivanje momenta žetve jedan je od najdelikatnijih problema u uzgoju uljane repice. Zbog neujednaËenog dozrijevanja, zrele komuške (osobito zaražene bolestima, pr. Alternaria sp.) lako pucaju i sjeme se osipa. Repicu je potrebno žeti u tehnološkoj zrelosti kada je vlaga sjemena ispod 12%. Žetva se obavlja žitnim kombajnom uz odreena podešavanja (broj okretaja bubnja, sito za uljanu repicu) i upotrebu adaptera za uljanu repicu (vertikalna kosa, produženi hederski stol).Sve ovo samo je dio (istina najvažniji) moderne tehnologije, a puna, intenzivna agrotehnika može se projektirati samo na konkretnim i specifiËnim uvjetima, na osnovi poznavanja svih vegetacijskih Ëimbenika dotiËnog podruËja, pa sve do proizvodne površine.Obzirom da se u  proizvodnji uljane repice ne koriste neka izrazito specijalizirana orua, poveÊanje prosjeËnog prinosa vezano je uz organizaciju proizvodnje, otkup sjemena i transfer tehnološkog znanja.

Uzgoj uljane repice za biodizel

Abstract

Similar works

Full text

Available Versions

Hrčak - Portal of scientific journals of Croatia